rasprava o acta-i

Sfeci: Kim Dotcom je moj neprijatelj, a ne klinci koji skidaju

\'11.02.2012., Osijek - Na Trgu Ante Starcevica odrzan je prosvjed protiv kontroverznog antipiratskog zakona ACTA.  Photo: Davor Javorovic/PIXSELL\'
Davor Javorović/PIXSELL
15.02.2012.
u 23:48

Krupni bi kapital više koristi mogao imati od kršenja autorskih prava, rekao je Igor Gliha navodeći primjer Kima Dotcoma.

O ACTA-i bi trebali pričati samo oni koji su ju pročitali, rekao je na HTV-ovoj emisiji Otvoreno profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu Igor Gliha, koji tvrdi kako u kontroverznom dokumentu nije uspio naći ništa ni o zabrani proizvodnje generičkih lijekova, ni o ograničavanju privatnosti, ni o kažnjavanju ljudi zbog objavljivanja snimke proslave rođendana na kojoj se čuje neka zaštićena pjesma.

Gliha je doveo u pitanje navode prema kojima iza kontroverznog trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja stoji krupni kapital, rekavši kako bi krupni kapital više koristi mogao imati od kršenja autorskih prava, navodeći za primjer uhićenog osnivača stranice Megaupload Kima Dotcoma iz kojega je, kako je rekao Gliha, "virilo bogatstvo".

S Glihom se složio i Paolo Sfeci, dopredsjednik Hrvatske udruge za zaštitu autorskih prava.

- Kim Dotcom je moj neprijatelj, a ne klinci koji skidaju s interneta - rekao je.

Bojan Kopitar iz Piratske stranke rekao je kako je internet "planetarna knjižnica", s tom razlikom što nema plaćanja za korištenje, a podsjetio je i kako su se neki protivili i javnim knjižnicama. Usprotivio se i konceptu "izgubljene prodaje", prema kojemu se pretpostavlja da bi oni koji su nešto ilegano skinuli taj sadržaj legalno sigurno kupili, što se ne događa uvijek. Mnogi nešto skinu pa kupe ako im se svidi, objasnio je.

Đorđe Obradović sa Sveučilišta u Dubrovniku rekao je kako se zalaže za zaštitu autorskih prava, ali ne i za otimačinu novca, te kako smatra da je ACTA opasna jer je preopćenita pa ju svatko može tumačiti kako hoće. Predsjednik HND-a Zdenko Duka smatra da je upitna potreba takvog sporazuma jer hrvatsko zakonodavstvo ta pitanja već regulira.

- Ako već postoje zakoni, ne treba sada podebljavati to nekim takvim dokumentima. Euforija može ugroziti ljudska prava i privatnost bez neke potrebe - rekao je Duka.

Gliha je pak ustvrdio kako se korisnici interneta ne nadgledaju konstatno, već samo onda kada to vlasnik autorskih prava zatraži, a sudac odobri.

- Ta bojazan iz ACTA-e naprosto ne proizlati. Vlasnik može tražiti od suda da naloži nadgledanje. Ovici o sucu koji će ocijeniti je li zahtjev opravdan ili ne - rekao je Gliha, dodavši kako je bilo čudnih sudskih odluka u Hrvatskoj, ali ne ovoliko čudnih.

Komentara 48

MI
mihajlodm
07:23 16.02.2012.

Cijenjeni Pa upravo je kapitalizam pogreška. Jer , ja npr nešto napravim , stolicu i prodam je . Ne mogu cijeli život za tu stolicu dobijati novac, To je krađa, Dakle radiću više stolica da dobijem više novca. TKZV vlasničkačka prava su krađa kapitalizma. Kapitalizam kao sustav povečava Entropiju-Nered. To nije naše političko mišljenje to je odgovor egzaktne znanosti - Termodinamike , na Kapitalizam

Avatar rahan
rahan
07:30 16.02.2012.

neka autori pjesama plate autorima instrumenata svi oni koriste struju, teslinu, da li za to plaćaju tesli ... izdaju se azrine pjesme bez dozvole i bili kakve naknade štuliću uglavnom lopovi

Avatar nekakav
nekakav
07:07 16.02.2012.

svi vlasnici autorskih prava će zatražiti nadgledanje! u čemu je razlika? neće ponekad netko zatražiti, nego konstantno nadgledati. i tako unedogled. ovo je borba za budućnost. s ovim zakonom, svi će vas pratiti, nadgledati. nećete se organizirati kao arapi prošlog proljeća, jer će doći po vas, i odvesti vas. znat će sve što ste radili par godina unatrag. i naravno da ste negdje zgriješili. i mediji će vas u dva dana prikazati kao okorjelog kriminalca. i gotova je vaša autentičnost, istina koju propovijedate... kad ćete biti...demonizirani! haha, zoki će potpisati. nema on svojeg stava, garda. on je bio i ostao potrčkalo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije