Koliko nam je digitalizirana javna uprava ili koliko se Hrvati služe digitalnim javnim uslugama? Ako je suditi prema europskom indeksu DESI, i dalje smo poprilično loši u odnosu na ostatak zemalja. Tek smo na 22. mjestu od 28 članica EU. Ipak, ubilježili smo napredak u odnosu na lani, i to za jedno mjesto, a trendovi su također pozitivni te bodovi ipak rastu, premda smo još ispod prosjeka EU.
Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu e-recepata, gdje zauzimamo šesto mjesto. Usto postoji visoka razina interakcije između javnih tijela i javnosti na internetu. Uslugama e-uprave aktivno se koristi 75 posto korisnika interneta. Kad je riječ o unaprijed ispunjenim obrascima putem interneta, Hrvatska je 2018. ostvarila bolji rezultat nego prethodne godine.
Dostupnost usluga e-uprave za poslovanje je u porastu. Hrvatska ostvaruje dobre rezultate u pogledu pružanja usluga e-zdravlja i zauzima deseto mjesto u EU kad je riječ o korisnicima interneta (22 posto). Kad je riječ o liječnicima opće prakse, njih 97 posto upotrebljava e-recepte, a 51 posto razmjenjuje medicinske podatke, objašnjava se u izvješću Europske komisije.
Za komentar smo zamolili i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva na čijem je čelu državni tajnik Bernard Gršić. Ističu da je u procesu niz zakonodavnih prijedloga i projekata koji će DESI pogurati prema gore u sljedećim godinama.
Tako je Vlada RH usvojila nekoliko zakonodavnih prijedloga, poput politike otvorenih podataka još u 2018. godini, predstavljajući strateški smjer daljnjeg razvoja politike otvorenosti i transparentnosti javne uprave. Zakonski prijedlog za usklađivanje hrvatskih zakona s direktivom Europskog parlamenta i Vijeća o dostupnosti internetskih stranica tijela javnog sektora usvojen je u veljači 2019. (Zakon o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora).
Hrvatska je u procesu uvođenja prilagodbe pristupačnosti svih web-stranica jedinstvene platforme Vlade RH (gov.hr) do kraja 2019. godine. Pokrenut je razvoj elektroničkog procesa za povezivanje svih podataka o registriranju poduzeća i startup poduzeća razvojem elektroničke usluge na jednom mjestu putem sustava e-Građani.
Platforma će ponuditi usluge malim i srednjim poduzećima: usluga e-Poslovanja za pristup potrebnim dokumentima od poreznog tijela do dokumenata zdravstvenog osiguranja ili mirovina, dok će usluga e-Pristojbe omogućiti elektroničko plaćanje administrativnih pristojbi i naknada.
Sustav e-Građani omogućuje lakšu komunikaciju između građana i javnog sektora i povećava transparentnost usluga javnog sektora. U sustavu e-Građani za sada postoji 56 e-usluga, a 76 ih je dostupno izvan glavne platforme. Godine 2018. modernizirana je, dodane su dodatne funkcionalnosti i integrirano je više od desetak e-usluga (među kojima su e-Novorođenče, e-Zahtjev za izdavanje e-Putovnice, e-Razmjena studentskih ocjena i druge). Hrvatska pokreće uspostavu Centra dijeljenih usluga (CDU), odnosno za tzv. državni oblak, kako bi se dodatno ubrzao razvoj javnih digitalnih usluga u 2019.
Nacionalna strategija zdravstva 2012.-2020., pak, određuje kontekst, viziju, prioritete, ciljeve i ključne mjere u zdravstvu u Hrvatskoj. Novim Zakonom o zdravstvenim podacima i informacijama, usvojenim u siječnju 2019., poboljšava se opseg zaštite osobnih podataka u zdravstvu izmjenama i dopunama propisa kojima se propisuje uporaba i zaštita podataka iz medicinske dokumentacije bolesnika u Središnjem informacijskom sustavu zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.
uveli su oib i tstali .rebali su sve povezati preko njega od zdravstva , porezne , policije .... to bi bila stvarna pomoc gradanima ali i smanjenje birokratskih gluposti