Tko, zbog čega i koliko treba plaćati internet, odnosno izgradnju telekomunikacijske infrastrukture? Ovo je pitanje ponovno na stolu europskih vlasti, a do kraja godine, prema nekim najavama, moglo bi se dogoditi i da se rješenje uobliči u zakonski okvir kojim bi se velike tehnološke tvrtke primoralo na sudjelovanje u troškovima nicanja 5G stupova i polaganja optičkih kabela u zemlju.
Udruge telekom-operatora, naime, u posljednje vrijeme, uprle su svoje lobističke snage u to da uvjere kreatore politika da se na tržištu događaju velike neravnotože te da je internetski lanac vrijednosti nesrazmjerno raspoređen što posljedično može ugroziti investicije u moderne mreže i time dodatno zakucati europsku poziciju na dno razvoja modernih tehnologija gdje već dugo tavori, iza Azije i Sjedinjenih Država. Nedjelovanjem, ističu, ugrozit će se i svi zacrtani ciljevi digitalnog razvoja EU do 2030. Europska komisija i Vijeće EU, čini se, čuju vapaje telekom-operatora, no europski parlamentarci, za sada, nisu skloni rješenjima preko koljena koji se zapravo svode na uvođenje svojevrsne naknade američkim big tech kompanijama, koje su trn u oku Europljanima otkako su uopće prešle ocean i zaposjele EU teritorij bez izgleda da EU uzvrati vlastitim divovima.
Naplata prijenosa sadržaja
No krenimo redom. Nije novost da telekom-operatori, otkako su se Facebook, Google, Amazon Netflix i ostali pojavili te pružaju online usluge, zagovaraju ideju naplate prijenosa sadržaja. Kako kažu, telekomi grade mreže, a onda američke big tech kompanije, bez ulaganja u infrastrukturu, nude usluge i ostvaruju velike profite. Svi koji se ‘kače’ na internet pobiru vrhnje, a pri tom ne sudjeluju u održavanju – argumenti su mrežnih operatora koji dodaju da se infrastruktura treba neprestano unapređivati ne bi li podnijela sve veću količinu podataka koji se njome prenose, dok je povrat na te investicije sve manji.
Prema izvještaju krovne udruge telekom-operatora GSMA, prihodi diljem internetskog lanca vrijednosti udvostručili su se u pet godina, s 3,3 bilijuna dolara u 2015. na 6,7 bilijuna dolara u 2020. GSMA je primijetila da veći dio tog rasta dolazi od internetskih usluga, od kojih su prihodi porasli 19 posto godišnje u 2020. godini. Međutim, povrat ulaganja u infrastrukturu za mrežne je operatore bio daleko niži, između 6 posto i 11 posto. GSMA navodi da operatori primaju manje od 10 posto prinosa na kapital zbog pritiska da ulože do 20 posto prihoda u kapitalna ulaganja. Stoga upozoravaju da bi tržišna neravnoteža između mrežnih operatora i davatelja internetskih usluga mogla zaustaviti rast u nekoliko sektora internetske ekonomije pa pozivaju političare da se hitno pozabave tim pitanjem.
U izvješću o internetskom vrijednosnom lancu 2022., GSMA ističe da asimetrična regulacija i ograničenja, porezi specifični za sektor i troškovi regulative “pritišću poslovne modele infrastrukturnih tvrtki, a istodobno omogućuju napredovanje big tech tvrtki”. Oni koji su zaduženi za donošenje zakona i propisa moraju uzeti u obzir međuovisnost internetskih usluga i drugih sektora rasta o temeljnom ulaganju u infrastrukturu, poručuje GSMA.
“Internet povezuje 4,6 milijardi ljudi i pokreće globalnu ekonomiju”, rekao je predsjednik GSMA-e José María Álvarez-Pallete. “To transformira poslovne modele, otvara nove mogućnosti i podiže zajednice diljem svijeta. No kako neki sektori u internetskom lancu vrijednosti napreduju, zahtjevi za ulaganje u infrastrukturu na koju se ti sektori oslanjaju za rast pritišću mrežne operatore. Pozdravljamo to što su kreatori politika prepoznali sve veću važnost ovog pitanja kako se internetsko gospodarstvo bude širilo u svim sektorima tijekom sljedećeg desetljeća.”
Stranu telekoma podržava i studija ETNO-a, Europske udruge telekom-operatora, u kojoj se također zaključuje da danas tehnološki divovi ne pridonose poštenom udjelu u razvoju telekomunikacijskih mreža, dok generiraju troškove povezane s mrežom od nekoliko desetaka milijardi eura. Analiza je objavljena sredinom mjeseca u izvješću “Europski internetski ekosustav: društveno-ekonomske prednosti pravednije ravnoteže između tehnoloških divova i telekomunikacijskih operatora”, a pripremila ju je međunarodna konzultantska tvrtka Axon Partners Group Consulting za vodeću telekomunikacijsku udrugu ETNO.
Europa ima cilj postići gigabitnu povezivost te uspostaviti 5G mrežu za sve korisnike do 2030. godine. Dok su europske telekomunikacijske kompanije u posljednjih 10 godina uložile više od 500 milijardi eura u fiksne i mobilne mreže, šest tehnoloških divova, koji su generirali više od 55 posto prometa svih telekomunikacijskih mreža, istodobno su dali “malo ili nimalo financijskog doprinosa razvoju nacionalnih mreža”. Izvješće tvrdi da europske telekomunikacijske kompanije trenutačno ne mogu nadoknaditi ove troškove zbog asimetrične pregovaračke moći koja favorizira velike tehnološke tvrtke, kao i zbog nedostatka jednakih regulatornih uvjeta.
Izvješće se također poziva na nedavno objavljene podatke konzultantske tvrtke Frontier Economics, koja procjenjuje da bi samo promet koji pokreću tehnološki divovi mogao generirati mrežne troškove od najmanje 15 milijardi eura, uzme li se u obzir inkrementalni trošak, a oni iznose najmanje 36 milijardi eura uzmu li se u obzir ukupni troškovi.
Izvješće pokazuje da ova neravnoteža ima posljedice te se odražava na sposobnost telekoma da ubrzaju uvođenje gigabitnih mreža: primjerice, ukupna tržišna kapitalizacija 8 vodećih telekomunikacijskih kompanija u Europi iznosi 0,24 milijarde eura, za razliku od 7,11 milijardi eura za 6 tehnoloških divova.
Pravedniji ekosustav
Drugo, kvaliteta usluge i inovacije mogu se poboljšati uz više ulaganja. Na kraju, u nedostatku većih doprinosa tehnoloških divova usporava se pomak na zelenije mreže, što utječe na emisije CO₂. Pravedniji ekosustav omogućio bi dodatni rast BDP-a EU od 72 milijarde eura što bi pridonijelo otvaranju 840 tisuća radnih mjesta 2025. Slično, potrošnja energije u sektoru mogla bi se smanjiti za 28%, a ugljični otisak smanjio bi se za čak 94%.
Kao rješenja navode hitne i ciljane regulatorne mjere koje bi trebalo provesti u okviru europskih načela otvorenog interneta, osiguravajući istodobno da svi potrošači i dalje imaju koristi od punog opsega pristupa mreži i kvalitete koja se stalno razvija. Prema izvješću, rješenja bi se mogla temeljiti na uvođenju jasne obveze pregovaranja s pružateljima internetskih usluga. Mjere bi bile u duhu novouspostavljenog Zakona o digitalnim tržištima, dok bi se potencijalno gradile na načelima u postojećim okvirima EU.
Lise Fuhr, generalna direktorica ETNO-a, ističe: “EU je odlučan u rješavanju neravnoteže snaga u online i tehnološkom prostoru. Današnjim izvješćem želimo pokrenuti otvoreni dijalog s kreatorima politike, potrošačima i tehnološkim tvrtkama o tome kako riješiti specifične neravnoteže na tržištima internetskog prometa. Ovo nije tehničko pitanje: riječ je o našoj sposobnosti da Europu stavimo na čelo globalne 5G i FTTH utrke.”
Na izvještaj dviju telekom-udruga Europska komisija nije ostala imuna, te je i Margrethe Vestager, potpredsjednica EK, prije nekoliko mjeseci izjavila kako valja promotriti situaciju i riješiti problem neravnoteže. – Pravila koja su bila na snazi dvadeset godina su na izmaku, a operateri više nemaju pravi povrat na svoja ulaganja. Neophodno je reorganizirati pošteno nagrađivanje mreža”, izjavio je nedavno i povjerenik Thierry Breton. Europska je komisija, dakle, priznala je potrebu za razvojem adekvatnih okvira za tehnološke tvrtke kako bi pridonijele svojim poštenim udjelom u razvoju telekomunikacijske infrastrukture te su nedavno objavili da rade na zakonodavnoj inicijativi kako bi velike platforme pridonijele troškovima telekomunikacijskih tvrtki. To bi trebalo biti, najavljeno je, predstavljeno prije kraja godine.
Europsko Vijeće je pak također zauzelo stajalište o doprinosu big techa u mrežama. No Odbor Europskog parlamenta za industriju, istraživanje i energiju (ITRE) nije podržao to stajalište Vijeća jer nije u skladu s načelom o neutralnosti mreže, stoga su smislili kompromisnu opciju te kažu: da su potrebni “konvergentni uvjeti za ulaganja u digitalnu infrastrukturu” kako bi svi sudionici na tržištu imali koristi od digitalne transformacije i “preuzeli svoje društvene odgovornosti i doprinijeli konkurentnom i funkcionalnom okruženju”. To “bolje odražava poštivanje načela neutralnosti mreže”, rekla je za Euractiv glasnogovornica Martina Dlabajova, ITRE-ova izvjestiteljica iz Renewa. Pravila o neutralnosti mreže osiguravaju da pristup sadržaju i uslugama bude nediskriminirajući i da se sav promet tretira jednako.
Također, prema Christianu Borggreenu, potpredsjedniku trgovačkog udruženja CCIA, pridržavanje neutralnosti mreže valjan je argument protiv doprinosa velikih tehnologija. “Ideja naplate nekih online usluga, ali ne svih, po definiciji je diskriminirajuća”, rekao je Borggreen na panelu o europskom internetskom ekosustavu. Otvaranje vrata poštenom doprinosu također bi moglo dovesti do daljnjih problema. “Pošteni doprinos” mogao bi potencijalno utjecati na krajnje cijene za potrošače i negativno utjecati na slobodnu konkurenciju”, smatra Jordi Solé iz Zelenih/EFA za Euractiv.
Tehnološki divovi nisu ostali pasivni u srazu s lobističkim naporima telekomunikacijskih tvrtki. Naručena studija objavljena još 2018. godine istaknula je da davatelji internetskih usluga sve više pridonose internetskoj infrastrukturi, kao što su podatkovni centri. Google i Facebook sve više ulažu u postavljanje podmorskih kabela. Platforme ističu da doprinose stvaranju potražnje za telekomunikacijskim uslugama, koje potrošači zapravo plaćaju.
Rasprava o cijeloj priči bit će pokrenuta u trijalogu između Vijeća, Europskog parlamenta i Komisije. Trijalog bi već mogao ponuditi smjer koji bi se mogao ostvariti. Dakle, za sada nije posve jasno kako će se razriješiti pitanje internetske neravnoteže bilo zbog različitih modela internetskih platformi, potom kršenja načela neutralnosti mreže, dok je sporan i prijedlog telekoma o izravnim ugovorima. Također je nejasno kako će Komisija osigurati da se povećani prihodi ulože u infrastrukturu, u korist potrošača, a ne da se povećaju profitne marže operatora.
To je tak , ja sam tri dana postavljal stupove za telefon i platil 2000 DM za telefon u 70.tima , došli domoljubi prodali državno i moje za kikiriki Nijemcima u ime boga i domoljublja . Baš sam sretan .