Što je to ‘pametni grad’? Jednostavna definicija možda ne postoji ali pojam je jasan svima nama koji koristimo „pametne“ telefone – smartfone: to je gradska uprava iz čijeg poslovanja možemo iščitati baš ono što nas zanima, kao što na smartfonu možemo iz šume informacija dostupnih preko interneta izvući upravo ono što nas zanima.
Cijeli taj koncept pametnog grada djeluje u dva smjera: građani mogu doznati relevantne informacije iz poslovanja gradske uprave, a ona može izvući podatke od interesa kako bi ih bolje opslužila. Što je najvažnije, „pametne“ mogućnosti otvaraju mogućnost interakcije između jednih i drugih.
Najnoviji primjer pruža Grad Samobor koji uvodi pametni sustav Registar nekretnina, dok se Bjelovar obvezao postati prvi potpuno digitalizirani grad u Hrvatskoj – već od slijedeće godine. Sve te inovacije pogoni domaća softverska industrija – jer, nije moguće naprosto preuzeti internacionalna rješenja: treba napraviti vlastita, uskladiva s hrvatskim zakonima.
U tome prednjači specijalizirana tvrtka Libusoft Cicom čiji je iČelnik upravo ono što treba „pametnoj“ gradskoj upravi: softver kojim na ekranu mobitela mogu dobiti točno one podatke koji su im potrebni, u realnom vremenu. Preko tog specijaliziranog softvera čelnici jedinica lokalne samouprave, kao i njihovi ključni djelatnici, mogu u realnom vremenu – na računalu, ali i na mobitelu – dobiti odgovore na pitanja kao što su: koliko su infrastrukturnih projekata građani dobili, a financirani su iz komunalne naknade i drugih namjenskih sredstava u zadnjih godinu dana, ili pet godina? Odgovori na takva pitanja – koja zanimaju i građane i upravu – dosada su zahtijevali sate, ako ne i dane istraživanja.
