Put do uspješne digitalne transformacije Europe do 2030. godine pun je izazova. Europska komisija zato je nedavno predstavila viziju i ciljeve u sklopu zakonodavnih okvira kako će se digitalna tranzicija odvijati. Nadolazeće godine dio su strategije duge deset godina, u sklopu koje se provlače programi s konkretnim digitalnim potezima kako bi se Europska unija pretvorila u globalnog digitalnog predvodnika.
Margrethe Vestager, izvršna potpredsjednica Europske komisije za Europu spremnu za digitalno doba, ekskluzivno za Večernji list govori o digitalnoj budućnosti Europe te se dotiče detalja digitalnih ciljeva, upotrebe umjetne inteligencije, zaštite privatnih podataka korisnika te infrastrukture koja bi omogućila EU vodeće mjesto na digitalnoj svjetskoj karti.
1. Na čemu se zasniva vizija digitalne transformacije i koji su ključni digitalni pomaci koje će ta transformacija omogućiti
Toliko je toga što možemo učiniti s tehnologijom. Međutim, da bismo shvatili njezin puni potencijal, najprije u nju moramo imati povjerenja, da će nam služiti dobro i u dobre svrhe. Naš europski pristup digitalizaciji jednostavan je – ljudi su nam na prvome mjestu te želimo uspostaviti pravila kako bi online svijet učinili pouzdanim i poštenim mjestom usmjerenim na njegove korisnike.
Proces digitalne transformacije započeo je definiranjem prava potrošača na internetu Općom uredbom o zaštiti podataka. Intencija ove inicijative jest da građani imaju nadzor nad svim svojim podacima i u online svijetu. Time se štiti njihovo pravo da odlučuju o tome što će od njihovih podataka biti dostupno drugima.
Zakon o digitalnim uslugama predložen prije nekoliko mjeseci štiti nas kao digitalne građane, čineći platforme odgovornima za uklanjanje ilegalnih sadržaja, poput onih koji potiču na mržnju. Ovim zakonom platforme su obvezane obavijestiti korisnike o uklanjanju sadržaja, uz mogućnost žalbe, ako se korisnik ne složi. S druge strane, Zakon o digitalnim tržištima predstavljen je u isto vrijeme i štiti nas kao mrežne potrošače osiguravajući nam pristup širokom izboru proizvoda i usluga. Predlaže jasne obveze koje štite potrošače od digitalnog monopola i ograničavanja tržišnog izbora.
Nedavno smo predložili i prvi pravni okvir namijenjen reguliranju umjetne inteligencije kako bi postala sigurnija, pouzdanija i usmjerenija na čovjeka. Okvir postavlja obveze strogog nadzora upotrebe visokorizičnih sustava umjetne inteligencije. Zovemo ih visokorizičnima jer mogu utjecati na važne aspekte naših života. Primjerice, govorimo o umjetnoj inteligenciji koja se koristi za filtriranje kurikuluma kandidata za sveučilišne prijave i prijave za posao, o softverima u automobilima sa sustavima samoupravljanja ili o medicinskim uređajima koji mogu ugroziti našu sigurnost.
Naš prijedlog također zabranjuje uporabu umjetne inteligencije koja se kosi s temeljnim ljudskim pravima i vrijednostima. Na primjer, AI sustavi koji bi koristili subliminalne tehnike kako bi nekome nanijeli fizičku ili psihološku štetu ili bilo koji oblik aplikacije namijenjene rangiranju ljudi na temelju njihova socijalnog ponašanja.
2. Kako će digitalna tranzicija utjecati na život građana i kako će poboljšati (socijalne) usluge za građane i pomoć u razvoju novih?
Već danas tehnologija donosi toliko blagodati. Uz nju se spašavaju životi zbog točnijih dijagnoza. Pridonosi ostvarenju Europskog zelenog plana pomažući poljoprivrednicima i industrijama da optimiziraju svoje resurse. Daje nam mogućnosti da slijedimo brojne demokratske ciljeve i postanemo inkluzivno društvo.
Tehnologija će i u budućnosti oblikovati naš život na načine koje još i ne zamišljamo. Dakle, želimo li potaknuti građane i tvrtke da nastave koristiti digitalna rješenja i da ih prihvate još i više u budućnosti, moramo stvoriti povjerenje i omogućiti ulaganja.
3. Kako će digitalna tranzicija promijeniti način na koji tvrtke vode svoje poslovanje? Koji su ključni digitalni pomaci u poslovnom sektoru?
Digitalne tehnologije mijenjaju tržište širom svijeta tako da poslovanje fizičkih trgovina šire online kanalima. Također, otvaraju nova tržišta za prodaju proizvoda i usluga koji nam prije nisu bili dostupni te omogućuju tvrtkama iz svih sektora da budu učinkovitije, održivije i otpornije.
Naše iskustvo pandemije koronavirusa govori samo za sebe o prednostima korištenja digitalnih tehnologija. Pomoglo nam je da ostanemo povezani s onima koje volimo, nastavimo učiti ili da kupimo osnovne potrepštine.
Još uvijek europska poduzeća ne prihvaćaju u dovoljnoj mjeri digitalna rješenja, posebno kada je riječ o malim i srednjim poduzećima. Postavili smo vrlo konkretne ciljeve kako to promijeniti. Na primjer, radimo na tome da do 2030. godine tri od četiri tvrtke koriste usluge računalstva u oblaku (eng. cloud), velike količine podataka (eng. big data) i umjetnu inteligenciju.
Gotovo tri od četiri tvrtke u Europi izvješćuju da nedostatak osoblja s digitalnim vještinama predstavlja prepreku njihovim ulaganjima i to moramo promijeniti. Naša digitalna strategija zato uključuje i poticanje usavršavanja i ponovnog obučavanja ljudi, kao i stvaranje rodno uravnoteženog tržišta digitalnih stručnjaka.
4. Kako Europska unija može osigurati sigurnu i održivu infrastrukturu u svim državama članicama? Koji su najveći izazovi EU u pogledu integracije i transformacije digitalnih tehnologija na prostoru cijelog EU?
Strategija oblikovanja digitalne budućnosti Europe temelji se na dva stupa – povjerenju i izvrsnosti koji idu ruku pod ruku. Da bismo to postigli, moramo ulagati u sigurnu, učinkovitu i održivu digitalnu infrastrukturu. Plan nam je osigurati da do 2030. godine sva europska kućanstva budu opremljena gigabitnom vezom, odnosno mrežom velikog kapaciteta, te pozicionirati Europu kao mjesto gdje se proizvodi najmanje 20 posto svjetske proizvodnje vrhunske mikroelektronike.
Željeli smo i da Europa ima svoje prvo kvantno računalo, zbog čega smo 20. travnja pokrenuli Vegu, prvo europsko superračunalo. Vegin veliki računalni kapacitet pomoći će istraživačima i malim i srednjim poduzećima da postignu napredak u raznim područjima, poput pronalaženja novih molekula za liječenje ili novih alata za borbu protiv klimatskih promjena.
5. Koliko je digitalna transformacija provediva unutar zemalja Europske unije koje, kad je riječ o stupnju digitalne razvijenosti, teže konkuriraju razvijenim zemljama te kako bi se ona provodila u slabije razvijenim zemljama EU? Koje sve izazove digitalna tranzicija predstavlja za slabije razvijene zemlje EU?
Cjelokupna poanta inicijative Next Generation EU i Mehanizma za oporavak i otpornost jest omogućiti veća kolektivna ulaganja u digitalnu transformaciju. Cilj je da svaka država članica uloži 20 posto svojih ulaganja u digitalnu transformaciju.
Također, radimo na velikim projektima koji će usmjeravati ulaganja iz proračuna EU, država članica, kao i privatnog sektora prema kritičnim područjima kojima moramo dati prioritet. Napredak u područjima povezivosti, mikroelektronike, podataka i oblaka (eng. cloud) dovest će do izjednačavanja digitalnih mogućnosti država članica.
6. Tranzicija nameće i pitanje temeljnih prava na internetu i sigurnosti podataka. Kako će se temeljna prava na internetu definirati te kako će se osigurati sigurnost podataka i privatnost?
Osim spomenutih uredbi i prijedloga zakona, bitno je naglasiti kako put prema digitalnoj Europi znači i integriranje tehnologija i platformi koje poštuju naša prava i vrijednosti na mreži (eng. online). Težimo razvijanju digitalnih načela koja jasno definiraju što znači biti europski digitalni građanin. To uključuje univerzalni pristup visokokvalitetnoj povezanosti, digitalnim vještinama te poštenim i nediskriminirajućim internetskim uslugama.
Osim dijeljenja zajedničkih digitalnih prava, ambicija nam je ići korak dalje i potaknuti europske građane da dijele vrstu digitalne identifikacije u smislu pouzdane i sigurne digitalne "osobne iskaznice". Takva iskaznica olakšala bi svakome od nas da se upiše na sveučilište ili otvori bankovni račun u bilo kojoj zemlji EU, ali ujedno bi i osigurala da se podaci neće zloupotrijebiti.
7. Iako ima vrlo snažan IT sektor, EU još uvijek nije globalni predvodnik u području digitalnih tehnologija, za razliku od SAD-a ili Japana. Na koji način EU planira ostvariti svoju važnost na globalnoj razini i osigurati vodstvo u inovacijama i primjeni digitalnih tehnologija?
Jedno je sigurno – iako Europa možda nije bila lider u posljednjem valu digitalizacije, ona ima sve potrebne predispozicije da povede sljedeću. Uvest će digitalne tehnologije, posebno umjetnu inteligenciju, u industrije poput proizvodnje, čiste energije i zdravstva – a tu Europa briljira.
Da bi Europa bila još konkurentnija u digitalnoj budućnosti, moramo ulagati odmah. U ljude, u tehnologiju, u infrastrukturu te u izgradnju povjerenja koje će ljude natjerati da se više koriste tehnologijom. To je svrha svih inicijativa u digitalnoj politici koje smo predložili u posljednjih godinu i pol.
U otvorenoj digitalnoj ekonomiji međunarodna partnerstva pomoći će nam da ubrzamo razvoj europskih tehnologija i otvoriti prostor u kojem možemo poticati interese i promicati europske digitalne standarde. Želimo izgraditi veliku koaliciju istomišljenika širom svijeta koji su spremni braniti slobodu interneta i upotrebu tehnologije koja poštuje temeljna prava i demokratske vrijednosti.
Sadržaj nastao u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.
