“Mentorstvo kao oblik networkinga” zajednički projekt Večernjeg lista i časopisa Zaposlena nastavlja se i ove godine u suradnji s novim mentoricama. Jedna od njih je i Lana Velimirović Vukalović, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Varaždin i idejna začetnica Akademije za poduzetništvo, koja ujedno 17 godina radi kao sudski tumač i prevoditeljica.
Koliko je mentorstvo važno u profesionalnom putu razvoja mladih zaposlenica?
Važno je mladim ženama dodijeliti mentora ili mentoricu koji će im pomoći pri kreiranju i potvrđivanju osobnih i profesionalnih vrijednosti, osnaživati je i davati joj vjetar u leđa bez osjećaja zavisti, bojazni da će je zamijeniti. To znači da ćemo mi stariji kao mentori u mlađima nastojati vidjeti osobe koje će jednog predstavljati naše vizije i vrijednosti i s kojima ćemo razvijati projekte i postizati ciljeve koji su od interesa za cijeli radni kolektiv. Generacije koje tek dolaze na tržište rada uvelike se razlikuju od moje generacije, a posebno od generacije 50+. Oni dobro znaju što žele, a još bolje znaju što ne žele. Prate društvena zbivanja, koliko god mi mislili da ih ništa ne zanima, ali im drugačije pristupaju. Teže jednom bezbrižnijem životu, ali im je stalo do zaštite okoliša, društvene odgovornosti. Prema mojoj procjeni, mlade žene koje sada dolaze na tržište rada djeluju dosta samouvjereno. Budući da se dosta krećem među poduzetnicama, uvjerila sam se da su posebno mlade žene željne dodatnih znanja i vještina, da žele više slobode i kreativnosti u svom radnom okruženju i da žele postići tu kvalitetu života kojoj svi nekako težimo. Bitno je da mladim ženama osvijestimo da one mogu sve samo ako to žele, ako ulažu u sebe i ako budu dosljedne i vjerne svojim stavovima. A te stavove treba preispitati i tu im mi iskusniji moramo pomoći.
Naposljetku, žene su obično skromne u isticanju vlastitih kvaliteta i prednosti. Kod mladih zaposlenica prisutan je povremeno i strah da se dokažu, strah od nadređenog, kritika kolega bilo zbog zavisti bilo zbog straha od vlastitog neuspjeha. Dok ne stasaju u svom poslu, treba im netko tko će ih voditi.
Koje su to ključne kompetencije izvrsnog mentora ili mentorice?
Mentor, odnosno mentorica mora biti osoba koja je spremna dobrovoljno nekoga usmjeravati i podržavati u razvoju poslovnih vještina i znanja. Mentor mora biti znatiželjan i pronicljiv te neprestano istraživati mentoriranu osobu i usmjeravati je na razvoj tih često skrivenih potencijala. Mentor nikako ne smije ponižavati osobu i mora joj ulijevati osjećaj povjerenja. U odnosu mentora i mentorirane osobe, a govorim o idealnoj situaciji, radi se o otvorenom odnosu ispunjenom povjerenjem. Ono najvažnije – pravilno usmjerenim mentoriranjem osiguravamo da se mentorirana osoba ne nađe ponovno u istoj takvoj situaciji. Stoga se često kod pravih mentorskih odnosa razvijaju cjeloživotni odnosi u smislu prijateljstva i kolegijalnosti.
I sami ste sudjelovali u ovom projektu i bili mentorirani – koje ste koristi od mentorstva imali?
Kao mlada zaposlenica imala sam tu sreću da sam vrlo rano dobila vrlo vrijedan savjet, a to je da se cijeli život okružujem ljudima od kojih ću nešto dobro naučiti. Stoga uvijek imam svojevrsne mentore, iako neki ni ne znaju da to jesu. Za mene je iskustvo mentoriranja u projektu Večernjeg lista i časopisa Zaposlena bilo posebno. Osim što sam dobila najbolju moguću mentoricu, evo me sada ovdje i same u ulozi mentorice. Da se nisam usudila prijaviti, danas bih bila siromašnija za nekoliko stvari: za nova poznanstva, korisne savjete za privatan i poslovni život i za ovo iskustvo mentorice koje slijedi. Sa svojom mentoricom Snježanom Bahtijari iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla upoznala sam sebe u drugačijem svjetlu. Uz njezino vođenje, osvijestila sam neke svoje ključne potencijale i reducirala ono što me dosta kočilo, a to je perfekcionizam u svemu.
Koja je i kakva korist mentorstva za samu tvrtku ili organizaciju?
Zahvaljujući mentoriranju, uspjela sam posložiti svoj malen, ali čudotvoran tim na poslu i želim vjerovati da smo s tzv. dream team. Želim da naši zaposlenici nemaju stres na poslu, da svi težimo istoj viziji razvoja ustanove i da volimo svoj posao. Budući da su nam rezultati dobri, vjerujem da smo u tome uspjeli.
Što vi kao jedna od ovogodišnjih mentorica u našem projektu očekujete od mladih kandidatkinja?
Od svih očekujem da budu zainteresirane za proces mentoriranja, za razmjenu iskustava i za otvoren i iskren razgovor. Ne možeš pomoći nekome tko to ne želi i tko nije znatiželjan, otvoren i iskren.
Koliko je mentorstvo bitno i za one žene koje su već afirmirane na svojim radnim mjestima?
Ako ste osoba koja želi kontinuirano ulagati u sebe, napredovati privatno i poslovno, ulagati u svoj osobni razvoj, tada je bitno. Bavim se cjeloživotnim obrazovanjem i svakodnevno u poslu susrećem ljude koji upisuju dodatne tečajeve bilo iz nužde bilo iz želje.
Oni koji to čine želje i znatiželje radi, sasvim sigurno će profitirati. Isto je s mentorstvom.
Kaže se da je “žena ženi vuk” – što kada se upravo takav odnos počne razvijati u mentorskom odnosu? Koji su savjeti za mlade žene koje će se zateći i u takvim situacijama?
Ako se to dogodi, ne možemo govoriti o mentorskom odnosu. Tada on to prestaje biti. Ne možete mentorirati nekoga tko vam se ne dopada na osobnoj ili profesionalnoj razini, kome ne želite pomoći i s kim ste u bilo kojoj vrsti zavade. Također, vjerujem da vrlo teško možete izdržati s mentorom koji vam ne odgovara iz više razloga. Ja, nažalost, imam lošeg iskustva sa ženama, ali ne u smislu mentora. Međutim, dobra je stvar što sam razvila taj osjećaj samopoštovanja pa vrlo vjerojatno tako i zračim, što automatski odbija sve one koje su potencijalne žene vukovi. Ali istodobno vrijedi zakon privlačnosti da se iste energije privlače pa je u moj život, otkad sam na ovoj poziciji, ušlo puno vrlo kvalitetnih žena od kojih sam puno naučila i s kojima se međusobno podržavam.
Važno je imati cilj i jasnu viziju što se želi postići u životu i kakva vi osoba želite biti. Možda je najvažnija poruka mladim ženama danas da se vremena ipak mijenjaju, da im je cijeli svijet na dlanu i da mogu sve što požele, jer to doista je tako. Teško je započeti u organizacijskoj kulturi nakon fakulteta.
Postoji li ono nešto što biste mladim ženama savjetovali da nikako i nikada ne učine kada se tek zaposle?
Imam jedan vrlo konkretan savjet – nemojte se odmah uplašiti količine obaveza i prekovremenih sati, edukacija i sl. Naravno, rad mora biti odgovarajuće plaćen. No, svjedok sam da se pojedinci nakon razgovora za posao niti ne pojave prvi dan na radnom mjestu jer se boje stresa. Teško je dati jedinstven savjet jer se organizacijske kulture razlikuju. Dosta toga ovisi ljudima koji njima upravljaju. Predlažem da se raspitate o budućoj radnoj okolini, ali pazite čiji osvrt tražite. Stvarajte svoje stavove i mišljenja i razvijajte vlastiti sustav vrijednosti.
