Hrvatske poslastice dalmatinska panceta i pečenica dobile su europsku zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, objavila je Europska komisija. Hrvatska tako trenutačno ima 31 zaštićeni proizvod u EU u rangu s krčkim, dalmatinskim i drniškim pršutom, slavonskim kulenom...
Postupak zaštite naziva započeo je u rujnu 2017., kada su Udruga dalmatinski pršut, odnosno Udruga proizvođača drniškog pršuta Ministarstvu poljoprivrede podnijele zahtjeve za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, kažu u Ministarstvu. Zemljopisno područje proizvodnje tih dvaju proizvoda obuhvaća grad Novalju u Ličko-senjskoj županiji, gradove Benkovac, Biograd, Nin, Obrovac, Pag i Zadar te općine Bibinje, Galovac, Jasenice, Kali, Kolan, Kukljica, Lišane Ostrovičke, Novigrad, Pakoštane, Pašman, Polača, Poličnik, Posedarje, Povljana, Preko, Privlaka, Ražanac, Sali, Stankovci, Starigrad, Sukošan, Sveti Filip i Jakov, Škabrnju, Tkon, Vir, Vrse i Zemunik Donji u Zadarskoj županiji, područje Dubrovačko–neretvanske, Splitsko–dalmatinske i Šibensko-kninske županije.
Prema specifikaciji koju je prihvatio EK, dalmatinska panceta trajni je suhomesnati proizvod pravokutnog oblika, koji se proizvodi od obrađene mesnate slanine svinja, postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja te sušenja i zrenja. Blago je slankastog okusa, meka, topljiva sočna, uz blago izraženu aromu po dimu. Na presjeku je muskulatura crvene boje. Masno tkivo je bijele do ružičaste boje, a na rubovima svijetložućkasto kao posljedica postupka dimljenja.
Dalmatinska pečenica je pak trajni suhomesnati proizvod bez kosti koji se proizvodi od oblikovanog dugog leđnog mišića svinja postupcima soljenja ili salamurenja, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja. Vanjska površina proizvoda je od svijetlosmeđe do tamnosmeđe boje sa svijetložutim do svijetlosmeđim dijelovima (ili bez njih) prekrivenim masnim tkivom, što je posljedica dimljenja. Blago je slankastog okusa, meka, topljiva i sočna, uz blago izraženu aromu po dimu
Mozes misliti.