educiraj se

Financijsko planiranje u režiji banaka: 
Iskoristite njihovu metodu

novac, kune, transakcija, banka (1)
Davor Puklavec/24sata
13.03.2013.
u 07:47

Pomalo zastrašuje činjenica da planer sadrži sve relevantne podatke o imovini i zaduženjima

Zagrebačka je banka prošli tjedan predstavila "Financijski planer", aplikaciju kojom korisnici internetskog i mobilnog bankarstva mogu upravljati svojim financijama; rashodima, prihodima, limitima i ciljevima. Nešto slično predstavila je prije tri godine i Erste banka, doduše samo za potrošnju preko kartica Diners. Sama ideja nije loša i nekakav sličan model vođenja osobnih financija trebala bi imati svaka odrasla i samostalna osoba. No teško se oteti dojmu da je bankarska edukacija u osobnim financijama stigla, kako bi rekli Amerikanci, "too little, too late" – premalo i prekasno.

Nedostatna edukacija

Zbog nepoznavanja osnovnih postavki vođenja osobnih financija, mnogi se sugrađani koprcaju u problemima, nakon što su godinama na raspolaganje dobivali nove i nove alate za povećanje zaduženja (kartice, dopušteni minus, krediti) bez adekvatnih znanja o nužnosti ravnoteže prihoda i rashoda. Situacija bi se mogla usporediti sa salonom automobila koji prodaje brze i snažne modele pa, nakon što su se kupci masovno "slupali", zaključi da bi možda bilo dobro da su omogućili polaganje vozačkog ispita i eventualno priložili upute za korištenje. No nisu za sve krive banke.

Kao što je država dužna regulirati polaganje vozačkog ispita, tako bi trebala osigurati edukaciju građana o financijama, i to od nižih razreda osnovne škole, čim prvašići svladaju zbrajanje i oduzimanje do 100. Onda bi svoje tablice prihoda i rashoda građani vodili sami, a banke ne bi trebale plasirati svoje personalizirane sveobuhvatne aplikacije čiji je jedini, ali ne i nevažan nedostatak sumnja u zaštitu privatnosti. Jer, ako kao u slučaju "Financijskog planera" Zagrebačke banke imate "rendgensku" snimku rashoda i prihoda, strukturu troškova, ulaganja i računa na dospijeću, štednje i investicija, a pritom se mogu dodati i transakcije i prometi u drugim bankama, o klijentu znate gotovo sve. Ako nadobudni klijent u kojem se probudio "računovođa" doda još i svoje životne, materijalno mjerljive ciljeve uz plan izdvajanja za njihovo ostvarenje te limite potrošnje koje si je zadao, lako se može iščitati potpun financijski i psihološki profil osobe, kao i dijapazon njezina kretanja. Paranoično?

Možda, jer prijava na internetsko bankarstvo vezana je uz samo nama poznati PIN i autorizaciju, no nekako je zastrašujuća ideja da negdje na internetu postoji kompletan prikaz financijskih potencijala osobe, uz "attachirane" snove i težnje te postotak njihove ostvarenosti.

Limitiranje izdataka

No ono što je izuzetno dobro u ovakvoj i sličnim aplikacijama jest metodologija koja potiče na uravnoteženje prihoda i rashoda te planiranje budućnosti. Grafički je prikazana struktura prihoda, troškova i ulaganja koji su kategorizirani u grupe pa osoba može prepoznati svoje potrošačke navike i isplanirati njihovu promjenu, ako se pokažu neodrživima. Taj se dio može, pak, iščitati praćenjem dinamike stanja po računima, nakon čega se vidi je li mjesečna bilanca u minusu ili plusu. Ako se troši više nego što se zaradi, može se postaviti vlastite limite potrošnje na određene kategorije izdataka te isplanirati štednju ili neko drugo ulaganje. Može se vidjeti i ukupan odnos imovine i zaduženja, u koji ulazi i vrijednost imovine koju klijent sam dodaje u tablice, a banka s tim podatkom inače ne raspolaže.

Sličnu je aplikaciju prije tri godine uveo Erste Card Club za praćenje potrošnje na kartici Diners. "Diners ProFile" prikazuje uvid u troškove u razdoblju od mjesec dana do 24 mjeseca po kategorijama i strukturi. Daje i popis prodajnih mjesta uz prosječnu potrošnju na njima. I njihova je ideja da korisnici osvijeste svoje kupovne navike i dobiju realnu sliku na što i koliko troše. Nedostatak je nedovoljan obuhvat; podaci se odnose samo na potrošnju na jednu karticu i ne prikazuju ukupnu strukturu prihoda i rashoda.

Ključne riječi

Komentara 4

FN
Franco Negro
08:56 13.03.2013.

Da li bi ovaj članak trebao da potakne edukaciju da nismo trebali uzimati kredit u CHF -2005.2008? Da nije smiješno bilo bi žalosno. Osim toga tko bi pametan danas dopustio da mu banka vodi financije? Banka je samo još jedna u nizu profitabilnih organizacija, firmi što god već. Njihovo planiranje i savjetovanje se svodi na to kako da od vas profitiraju. Jedina njihova vrijednost je u bankomatima kada trebate podići novce i to je to....sve ostalo.... :-(

SI
sinnke
09:18 13.03.2013.

Ukoliko niste shvatili, banke su to i prije radile. Samo što je u Hrvatskoj postavljeno sve naopako. Kako će banka davati objektivne informacije klijentima, kada znamo da oni na šalteru imaju norme koliko što moraju prodati. Zar stvarno mislite daa će Vam ona djelatnica na šalteru reći: kod nas je kamata 9,5% promjenjiva, troškovi obrade kredita su 3%, ali kod banke XYZ je kamata 8,5% fiksna, troškovi obrade kredita 2%, nema jamca, nema hipoteke....NEĆE. Kada klijenti dobiju prave, neovisne, objektivne informacije, onda oni mogu odlučiti što žele. Takva djelatnost i profesija postoji u Hrvatskoj već 14 godina, samo što ju koriste mali broj ljudi.

AL
Alkana
10:00 13.03.2013.

Ne treba mi banka da mi vodi financije. Niti mi treba njihova aplikacija. Svatko si to može sam napraviti bez da banka zna o svakom tvom potezu i kamo je otišla svaka tvoja kuna.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije