Globalna neto financijska imovina uvećala se lani 10,4 posto i premašila ukupnu vrijednost od 11 bilijuna eura. Prema Allianzovu Izvješću o globalnom bogatstvu, koje prikazuje stanje imovine i duga kućanstava u 50 svjetskih zemalja, taj je rast bio najveći u posljednjih šest godina. Potaknut je pozitivnim trendovima na tržištima dionica, zbog kojih je imovina u vrijednosnim papirima porasla 10,4 posto, dok je ukupni dug rastao samo 2,9 posto.
Posebno se istaknula istočna Europa, koja je s rastom od 8,5 posto za čak 40 posto pretekla razinu bogatstva iz 2007., dok su bogate regije Amerike i Europe tek lani uspjele za dlaku prijeći pretkriznu razinu. Na ljestvici bogatstva prednjače Švicarska i SAD, a Hrvatska je sa 6790 eura po stanovniku na 31. mjestu. Bruto imovinu povećala je 5,7 posto, ponajprije ulaganjem u osiguranja i mirovine, dok su obveze kućanstava pale 1,3 posto. Imovina po stanovniku za čak 20 posto veća je od pretkriznog vrhunca.
– Štediše iz istočne Europe do danas su prilično dobro prebrodili financijsku krizu. To je zapravo čudesno. Unatoč bliskim ekonomskim vezama s krizom pogođenom eurozonom, istočna Europa nudi mnogo bolji potencijal rasta – istaknuo je Allianzov glavni ekonomist Michael Heise. Dugoročna analiza potvrdila je ulogu istočne Europe kao najbrže rastuće regije svijeta.
>> Da li je zajedničko tržište EU uspjelo zaživjeti?
