Kako oni koji žive od tuđe potrošnje mogu pomoći da ona bude što usklađenija s ciljevima smanjenja negativnih utjecaja na okoliš razgovarali smo s Malin Berge, potpredsjednicom Mastercarda za strateški razvoj i voditeljicom Mastercardova globalnog laboratorija za održive inovacije. Ova je Šveđanka u Splitu sudjelovala na konferenciji Green Future posvećenoj zelenoj tranziciji.
Na otvorenju konferencije na pitanje o tome tko misli da ne uništavamo planet nitko u dvorani nije podigao ruku. Što jedna kartičarska kuća može napraviti po tom pitanju?
Desetljećima pokušavamo usmjeravati društvo prema uključivoj i održivoj ekonomiji, a 2006. smo imali IPO nakon kojeg smo deset posto vrijednosti tvrtke preusmjerili u Mastercardovu zakladu. Dosad je dosegnula vrijednost od 30 milijardi dolara, jedna je od najvećih zaklada na svijetu.
S kojom motivacijom?
Mastercardov je DNA biti kompanija koja posluje dobro čineći dobro i činiti dobro poslujući dobro. To je način poslovanja koji mi podupiremo, fokusirani smo na inkluziju. Još 2015. smo otišli u Svjetsku banku da vidimo kako možemo poduprijeti borbu protiv financijske isključenosti jer dvije milijarde ljudi nema račun u banci niti pristup osnovnim financijskim alatima, zapravo osnovnim demokratskim pravima. Obvezali smo se Svjetskoj banci da ćemo do 2020. uključiti 500 milijuna ljudi u financijske tokove. U tu svrhu pokrećemo inovacije, razvijamo proizvode i rješenja, nova partnerstva s bankama, trgovcima, akademskom zajednicom, vladama, civilnim društvom… Kreirali smo inovacijski laboratorij fokusiran na financijsku inkluziju sa sjedištem u Nairobiju u Keniji. Postao je vrlo važan katalizator za rješenja usmjerena na to da preko njega uključimo milijardu ljudi u digitalnu ekonomiju do 2025. Želeći pokrenuti promjene za održivi razvoj kreirali smo niz laboratorija. Na jednak način vidimo i svoju ulogu u klimatskoj tranziciji. A zašto? Jer za mene postoje dvije vrste kompanija: one koje će kroz sljedećih deset godina poticati tranziciju na održivu ekonomiju bez ugljika i one koje više neće postojati. Jer nisu relevantne.
Znači prilagodba ili odumiranje?
Treba biti relevantan za dionike i dioničare. Vidimo gdje idu investicije, talenti, klijenti... Trebamo i mi ići u tom smjeru ako želimo biti lideri u industriji.
Jedan od govornika spomenuo je kako je reputacijski rizik najveći. Financijašima reputacija perpetuirano erodira, godinama, posebno od globalne financijske krize. “Šminkate“ li ovim zelenim politikama reputaciju? Ili se uistinu plašite posljedica uništavanja klime?
Trebate biti gluhi i slijepi da ne vjerujete u utjecaj klimatskih promjena na biznis. Mi smo tehnološka kompanija u platnoj industriji i održivost i klimatska tranzicija nisu naša glavna ekspertiza, ali kako bismo potvrdili da imamo relevantne inicijative radimo s ekspertima u sektorima u kojima se angažiramo. U financijskoj inkluziji smo uključili važne partnere poput Svjetske banke, MMF-a i ostalih, a u inicijativi okolišne održivosti dobri smo u mobiliziranju našeg „ekosustava“ u kojem je tri milijarde korisnika, 22.000 banaka i 18 milijuna trgovaca. Jedna od inicijativa nam je pošumljavanje – planiramo zasaditi 100 milijuna stabala do 2025. Ne radimo to sami, nego s međunarodnim zaštitarima i znanstvenim pristupom pokušavamo maksimizirati pozitivne efekte za društvo. Jasno mi je da su govornici zabrinuti, ali sve što što trebamo znati već je tu. Znanost se time bavi desetljećima. U Stockholmu smo partneri sa Štokholmskim centrom za otpornost, čiji je osnivač Johan Rockatrom rekao da će naše akcije kroz sljedećih 50 godina odrediti budućnost čovječanstva za sljedećih 10.000 godina. Mislim da je situacija kritična. Mlada populacija sluša znanstvenike, ali trebaju godine za promjenu. Od 15 sustava na planeti, devet je pod rizikom.
Na koji način u Mastercardu mjerite utjecaj na okoliš?
Prvo minimizirajući negativni utjecaj na planet. Lani smo pomaknuli cilj postizanja nulte ugljične emisije sa 2050. na 2040. I prvi smo u našoj industriji koji smo postavili cilj smanjenja emisije ugljika još 2016. Prioritet nam je da ne ugrožavamo okoliš svojim poslovanjem. I radimo uglavnom s dobavljačima kojima pomažemo identificirati utjecaj na okoliš u njihovu poslovanju. Podaci govore da je 60 posto globalne emisije povezano s globalnom potrošnjom. Koristimo samo obnovljive izvore u našim zgradama. Dosegnut ćemo ugljičnu neutralnost ove godine, ali osnovna misija nam nije u našim zgradama i poslovanju, nego u tome što pokušavamo utjecati na servise i usluge naših dobavljača. Već smo daleko odmaknuli i smanjenje ugljika cilj je svakome od naših 20.000 zaposlenika. Osim postizanja redukcije ugljične emisije, cilj je i financijska inkluzija i rodna ravnopravnost. To ne znači samo da muškarci i žene primaju iste plaće za isti posao, nego da imamo i jednaku distribuciju rukovoditelja. Svaki tim razmišlja što može napraviti da dostigne ciljeve u ta tri područja.
Spomenuli ste svojedobno kako želite da svaki korisnik vaših kartica razmišlja o posljedicama svoje potrošnje na okoliš? Što bi bila „održiva potrošnja“? I je li to ulazak u privatnost ili načelo da je zajedničko dobro važnije od privatnih odluka?
To je važno pitanje na mnogo načina. Kad govorimo o privatnosti, naravno da imamo pristup velikoj količini podataka, ali ne znamo tko je osoba iza transakcije. To je pozitivna stvar jer možemo koristiti dostupnu tehnologiju i alate da pokažemo što je održiva potrošnja. Postoje 463 etikete održivosti i to je džungla koju potrošač teško može razumjeti. Ako želite promijeniti potrošnju prema održivoj, ekonomski rast se može nastaviti s manjim utjecajem na klimu i ljude, ali moramo početi educirati ljude. Ako ne znate posljedice vaše potrošnje, kako promijeniti ponašanje? Zato smo 2019. investirali u švedski fintech koji ima indeks za mjerenje emisije ugljika za svaku proizvodnju i potrošnju. Rade s 15.000 tvrtki koje izvještavaju o tome. Mastercard je odlučio integrirati to rješenje u svoju mrežu: kreirali smo ugljični kalkulator i 2021. ga učinili dostupnim svakoj banci u našem ekosustavu. Sad 22.000 banaka za skoro tri milijarde ljudi može omogućiti edukativni alat za razumijevanje emisije ugljika. Na mobilnom bankarstvu se za svaku transakciju može izmjeriti emisija.
Hrvatske banke koje izdaju Mastercard kartice to nemaju.
Ne, pozvat ću ih sutra da to implementiraju i budu predvodnici klimatske tranzicije. Tako može svatko razmišljati: Što mogu učiniti u industriji u kojoj radim? Iako Mastercard nije dio te emisije kroz potrošnju, mi je povezujemo. I možemo iskoristiti našu tehnologiju kako bismo pokazali razvoj novih rješenja. Razvijamo karbonski kalkulator, investirali smo u pokretanje Laboratorija za održive inovacije na što smo se obvezali Europskoj komisiji kao članovi u Europskom klimatskom paktu. Laboratorij radi kao servis sa 250 konzultanata koji pomažu našim klijentima, prodaji, kupcima… Otvorili smo u Stockholmu i iskustveni centar u kojem se mogu vidjeti posljednja istraživanja, prototipi i demo verzije, virtualno i uživo. Naravno, ne želimo da svatko uskoči u avion kako bi u Stockholmu pričao o klimi. U Švedskoj je lani pet milijardi dolara uloženo u startupe koji se bave klimom. I vlada i investitori su tu, Švedska želi biti prva zemlja bez potrošnje vezane uz fosilna goriva do 2045. Tražili smo od vodećih znanstvenika da nam naprave scenarije za sljedećih 30 i 50 godina.
I jesu li crni?
Nisu distopijski, ni naivni, nego stvarni. Najveći pokretač čovječanstva je nada. Hajdemo to upotrijebiti. Danas je to audio iskustvo – sluša se četverominutni scenarij o budućnosti putovanja, mode, logistike i opskrbe te projekata bioraznolikosti. Kad šefovi banaka to čuju, to je inspiracija i provokacija koja je bitna jer je okidač da ljudi nešto osjete i to na pravoj strani mozga. Svi su racionalni razlozi tu. Da postave pitanje što njihova organizacija može učiniti da podrži budućnost.
Kakva vam je politika kad je posrijedi poslovanje s klijentima koji nisu odgovorni prema okolišu?
U nekim zemljama ne poslujemo jer nisu u skladu s našim vrijednostima – da poslujemo uspješno kroz to da radimo dobro. Primjerice, na Kubi, a Rusija je zadnja zemlja koju smo napustili, ukupno je to nekoliko zemalja u kojima nije demokratski sustav… Gledamo okvir koji postavljaju vlade o utjecaju na okoliš. U EU je dobro postavljen.
Na kojoj su razini usklađenosti sa zelenim politikama vaši partneri u Hrvatskoj, pratite li to?
Ono što radimo za sve dobavljače, uključujući i one u Hrvatskoj, je pomaganje da smanje emisiju, imamo timove koji provode treninge i omogućavaju oruđa i programe. Nikad nećemo postići naš cilj do 2040. ako u to ne uključimo i hrvatske partnere. A Hrvatska je vrlo otvoreno društvo.
Kako najnoviji rizici, inflacija, rat u Ukrajini i pandemija utječu na potrošnju?
Toliko je mnogo aspekata nestabilnosti na globalnom tržištu, a u našem tipu posla podupiremo stabilnost, čak i u teškim vremenima. U pandemiji smo imali veliku migraciju na plaćanje karticama s keša, navike su se promijenile preko noći i sve je prešlo online. To je prilika za Mastercard. Trebamo globalnu suradnju i potrošnju, naš je brend baziran na povjerenju. Komadom plastike platim u Hrvatskoj ukusnu večeru jer netko vjeruje u to. U zadnjem Mastercardovu izvještaju vidimo rast broja transakcija, oporavak putovanja, male tvrtke rastu, nezaposlenost pada. Privilegirani smo da je 85 posto globalnih transakcija još u kešu – ima prostora za rast. Velikog.
Je li bezgotovinsko društvo put u kontrolu potrošača, Big Brother? Mogu se vidjeti navike, zdravstveno stanje, gdje idete, što radite…
U Švedskoj je samo pet posto keš transakcija, a vrlo smo daleko od Big Brothera, vlada veliko povjerenje, uvijek je bilo, stabilno smo društvo u mnogim aspektima. GDPR je kritično važan za zaštitu potrošača. Mastercard znači privatnost, od 2018. imamo dvostruku anonimizaciju podataka o potrošnji u Europi.
