Što će se dogoditi s bankarskim i financijskim sektorom nakon 1. srpnja? Najveća je formalna promjena što više nijedna kreditna institucija iz Europske unije, koja želi poslovati u Hrvatskoj, ne mora tražiti suglasnost HNB-a, već središnju banku samo obavještava o svom dolasku na tržište. Nakon godina neraščišćenih računa, dopuštenje više ne treba ni slovenska Nova ljubljanska banka. Neisplaćenoj staroj štednji unatoč, put im je širom otvoren, no malo je vjerojatno da će njime krenuti, ne zbog hrvatskih, već svojih unutarnjih dubioza.
Veća kvaliteta usluga
– NLB nije u stanju širiti se ni na jedno tržište, pa ni na naše. Imaju velike unutarnje probleme, nedostaje im kapitala i grčevito traže kupca. A za bankarski sektor danas ga nije jednostavno naći – smatra ekonomski analitičar Damir Novotny.
Kao ni ostali bankari, Novotny ne vjeruje da će na hrvatsko financijsko tržište pohrliti novi igrači; osim što smo mali, tržište nam nije ni lukrativno – ne odlikuju ga veliki povrati, a rizici su još uvijek visoki i bit će sljedećih nekoliko godina. No, unatoč tome, klijenti će zasigurno profitirati od povećane konkurentnosti koja uvijek utječe i na podizanje kvalitete usluga. Ono što bi se moglo dogoditi, kao i u ostalim zemljama koje su se priključivale EU, ulazak internetskih banaka (tzv. direct banks) koje otvaraju virtualne podružnice, ali nemaju i svoje poslovnice. U Slovačku je tako 2010., a u Češku 2011. ušla internetska banka Zuno, koja posluje u sklopu Raiffeisen Internationala, u Mađarskoj i Slovačkoj prisutan je ING Direct, a na tržište regije ušao je i HSBC Direct, dio britanskog bankarskog diva HSBC-a. U Poljskoj je lani internetska banka Alior Sync od lipnja do prosinca uspjela aktivirati 160 tisuća klijenata. No, “virtualne” banke nikad nisu napravile veću pomutnju na tržištima; obično im udio ne premašuje pet posto, s iznimkom Njemačke u kojoj drže deset posto tržišta.
Jednostavna procedura
Prema Zakonu o kreditnim institucijama, pojašnjavaju u HNB-u, na kreditne institucije iz EU primjenjuju se pravila jedinstvene europske putovnice: svi koji žele doći, HNB-u šalju obavijest supervizora iz svoje zemlje s popisom usluga koje namjeravaju pružati, upisuju se u sudski registar i odmah mogu početi raditi. Središnja ih banka prije upisa tek pismeno upoznaje s propisima koji vrijede Hrvatskoj.
Virtualne banke
Zuno (dio RBI) - Ušla je u Slovačku 2010., u Češku 2011. – u te dvije zemlje servisiraju 100.000 klijenata
ING Direct (dio ING Bank) - U Mađarskoj i Slovačkoj od 1991.; u 40 zemalja ima 11.000 zaposlenika
HSBC Direct (dio HSBC Holdinga) - Prisutni u Češkoj i Slovačkoj, imaju 58 milijuna klijenata u 80 zemalja
>>Ljubljanska banka ne želi da se spor rješava na hrvatskom sudu
