Ministar financija Ivan Šuker prvi je hrvatski ministar koji se može pohvaliti da je punjenje državnog proračuna toliko kvalitetno da nakon tjednih plaćanja mogu oročiti po nekoliko stotina milijuna kuna preko vikenda te tako poreznim obveznicama zaraditi nekoliko stotina tisuća kuna.

* Zanimljivo je da se s vašim stavom o novim porezima slažu zvučna imena iz gospodarskog života. Ipak, puno je prijedloga za promjenu poreznih pravila. Jesu li neki od njih privukli vašu pozornost?
– Zanimljivo je da su ti prijedlozi došli od ljudi koji su bili u prilici da ih realiziraju kad su ih mogli realizirati, ali to nisu učinili. Do izbora je samo pola godine te je jasno da je krenula licitacija prijedlozima za oporezivanje, a kako bi se svidjeli biračima. Međutim, govoriti o poreznoj politici, njezinoj promjeni ili uvođenju novog poreza, ne gledajući pritom rashodovnu stranu proračuna, smiješno je i nerealno. Jer treba prvo vidjeti potrebe proračuna za financiranjem rashoda, a tek onda govoriti o poreznom opterećenju, odnosno poreznim mogućnostima hrvatskih građana i gospodarstva.
Kao što ste rekli, gospodarstvenici i novi investitori sigurno žele stabilan porezni sustav. Nitko ne voli česte promjene. Porezni sustav treba egzistirati nekoliko godina kako bi uopće postao kvalitetna analitička osnova za planiranje promjena ili uvođenje novog poreza. Tri godine nismo mijenjali poreznu politiku. Pokušali smo mijenjati porez na dohodak, ali nije bilo podrške javnosti, a sve drugo što smo radili bilo je ciljano pojednostavnjenje poreznog sustava. Odlučili smo se da ne idemo u kozmetičke promjene. Pokazalo se ispravnim to što smo postavili drukčiji način rada i kontrole u Poreznoj upravi i Carini. Radili smo na novoj organizaciji, a to je dalo dobre rezultate. Lani su već porezni prihodi rasli 10 posto, a u četiri mjeseca ove godine prihodi su 14 posto viši. To upućuje na to da smo drukčijim pristupom poslu i drukčijim tretmanom poreznih obveznika, pogotovu onih velikih, napravili više nego da smo možda uveli nove poreze. Sigurno je da smo značajnim dijelom zahvatili u sivu ekonomiju i tako dobili rezultate.

* Otvorena su pitanja poreza na kapitalnu dobit, poreza na dividende i poreza na kamate. Zašto se niste kao čovjek zadužen za punjenje proračuna založili za te poreze?
– Porez na dividende postojao je do prije tri godine, a prihod od poreza na dobit bio je, možemo reći, zanemariv. Ukinuli smo porez na dividendu i odlučili primjenjivati 20-postotni porez na dobit. Ukidanjem poreza na dividendu došli smo u poziciju da su prihodi od poreza na dobit "eksplodirali" u 2005. i 2006. godini. Takav je trend nastavljen i u ovoj godini. To su, dakle, prihvatili i poduzetnici. Ne treba stoga više razmišljati o porezu na dividendu. Plaćale bi ga ionako samo hrvatske tvrtke i naši građani, a ne i strane zbog zakona o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.
Uime stranke i kao ministar financija mogu reći da još nije vrijeme za uvođenje poreza na kapitalnu dobit. U Hrvatskoj prvo treba razviti financijsko tržište. Oporezivanje kapitalne dobiti moglo bi usporiti razvoj financijskog tržišta, a činjenica je da smo lani prvi put omogućili građanima da kupe dionice kvalitetne državne tvrtke, Ine. Vrijednost Inine dionice danas je više od 3000 kn, a u trenutku kad su se građani odlučivali na kupnju Ininih dionica nitko im nije govorio da će se uvesti porez na kapitalnu dobit. Kad bismo ga uveli, prevarili bismo građane koji su kupili Inine dionice. No, i kad bi se razmišljalo o oporezivanju kapitalne dobiti, trebala bi odgoda od dvije-tri godine, tako da potencijalni investitori znaju što ih očekuje.
Trebalo bi razjasniti i što bi se točno oporezivalo kad je u pitanju kapitalna dobit.



* A porez na kamate?
– Što se tiče poreza na kamate, smatram da ne bi trebalo raspravljati o njegovu uvođenju jer je Hrvatska zemlja koja je, ne tako davno, imala tešku bankarsku krizu. Zašto oporezivati one koji su iznova dali povjerenje hrvatskim bankama? Pitanje je što bi bilo da nije bilo njihove nove štednje. Možda u nekim budućim vremenima treba razmišljati i o porezu na kamate, ali još ima sasvim dovoljno prostora za širenje porezne osnovice u postojećim zakonskim okvirima.

* Podaci govore da ste, što se tiče punjenja proračuna, najuspješniji ministar financija, ali se to ne percipira u javnosti.
– Bili smo prije tjedan dana u Washingtonu gdje je hrvatska Vlada dobila pohvale od MMF-a i Svjetske banke, a potvrda tomu jest uspješno završen stand-by aranžman prošle godine, prvi put u povijesti hrvatske države, i uspješno završeni pregovori za PAL 2 zajam Svjetske banke.
U protekle tri godine stvoreni su svi uvjeti da od početka 2007. profunkcionira državna riznica i umjesto preko nekoliko stotina računa, danas se sve financijske transakcije u javnim financijama provode preko jednog računa. Proračun je u posljednje tri godine porastao za 23 milijarde kuna bez povećanja poreznog opterećenja hrvatskim građanima i gospodarstvu, a to jasno pokazuje da je uveden red i transparentnost u javne financije.

* Može li se vaša izjava o mogućnosti smanjenja doprinosa shvatiti kao predizborno obećanje?
– Moguće smanjenje doprinosa ne može se shvatiti kao predizborno obećanje. To je nešto što po logici stvari proizlazi iz samih ekonomskih uvjeta. Naime, dugoročni interes Hrvatske jest osiguravanje uvjeta koji bi hrvatsko gospodarstvo i hrvatske radnike učinili konkurentnijim na globalnom tržištu. Visoka opterećenost bruto plaće definitivno nije nešto što u tom pogledu pomaže, naprotiv, čini upravo suprotno. S druge strane, trenutačno je situacija u Hrvatskoj takva da doprinosi pokrivaju samo 60-ak posto rashoda čijem su financiranju namijenjeni pa i u tom smislu treba valjano razmisliti o različitim modalitetima. U slučaju mirovinskog osiguranja to praktično znači da i uz relativno visoke doprinose u prvom stupu mirovinskog osiguranja imamo situaciju za koju bi se generalno moglo reći da bi bilo poželjno da je i bolja. Utoliko, alternativa bi mogla biti povećanje stope doprinosa za drugi stup kako bi se u dugom roku osigurali građani za eventualne slabosti sustava mirovinskog osiguranja u cjelini.
Za vrijeme ove vlade postignut je značajan napredak u provođenju fiskalne politike. To se ponajprije ogleda u smanjenju deficita opće države koji je za samo tri godine s više od šest posto BDP-a smanjen na tri posto BDP-a, odnosno sveden je na razinu deficita propisanu kriterijima iz Maastrichta. Takva snažna fiskalna prilagodba provedena je racionalnim trošenjem proračunskih sredstava s jedne strane, odnosno osiguravanjem uvjeta za znatno bolje prikupljanje prihoda države s druge strane. Boljim prikupljanjem prihoda otvara se realna mogućnost za pojedine oblike poreznog rasterećenja od kojih su doprinosi jedan od mogućih.

* Možete li nešto više reći o poreznom broju koji ste najavili već nekoliko puta? Građane će zanimati što će točno njime dobiti?
– Porezni broj bit će jedinstveni identifikacijski znak poreznih obveznika, odnosno građana i tvrtki u hrvatskom poreznome sustavu, ali i temeljni znak za razmjenu podataka između poreznih tijela i svih ostalih državnih institucija – od Središnje depozitarne agencije, sudskoga registra, preko evidencija Ministarstva unutarnjih poslova, pa sve, u završnici, do katastara i gruntovnica... Želite li provjeriti u Poreznoj upravi tko je to na Boat Showu u Splitu kupio jahtu milijunske vrijednosti i ima li za to pokriće u svojim prihodima, za to više nećemo morati zvati cijeli niz institucija. I na kraju se pitati jeste li skupili dobre i točne podatke. A uz porezni broj takvih problema više neće biti.

* Znači, preko poreznog broja bit će ujedinjeni svi imovinski podaci građana?
– Tako je, preko njega će ići sve evidencije. Primjerice, moći ću uzeti vaš porezni broj, upisat ću ga i preko njega ću vidjeti imate li bilo kakvu nekretninu, auto, brod, jeste li zatražili građevnu dozvolu, odakle vam novac da gradite veliku kuću... Više nikome neće padati na pamet da kupuje nekakve pokretnine vrijedne desetke ili stotine tisuća eura s prijavljenim prihodima od 50-ak tisuća kuna.
To je, dakle, prvi aspekt poreznog broja. Drugi je onaj socijalni. Danas, naime, nema datoteka podataka iz kojih bi se moglo prosuditi treba li nekome socijalna pomoć ili ne treba, treba li netko ili ne treba plaćati participaciju. Nije svejedno živi li netko u kućanstvu sa zajedničkim mjesečnim prihodima od 50-ak tisuća kuna ili zaista treba neki oblik državne pomoći. Iz sustava trebamo eliminirati one kojima pomoć jednostavno ne pripada. Samo na taj način oni kojima je zaista potrebna pomoć mogu dobiti više. Bez postojanja poreznog broja bit će vrlo teško govoriti o bilo kakvoj reformi sustava socijalne sigurnosti u Hrvatskoj. Uvođenje poreznoga broja projekt je budućnosti. On se ne bavi prošlošću. On će biti značajan element pravne države u budućnosti i jedan od najboljih instrumenata za borbu protiv korupcije.

Cijene Ininih dionica zbog T-HT-a neće pasti

* Kolike prihode očekujete od prodaje dionica T-HT-a?
– Tržište određuje cijene dionica. Pogledajte koliko je samo na vrijednosti dobila Inina dionica. Vjerujem da će T-HT jednako dobro kotirati na Zagrebačkoj i vjerojatno Londonskoj burzi. Prenijet ćemo i 20 posto dionica T-HT-a umirovljeničkom fondu te ćemo iz tih sredstava financirati povrat duga umirovljenicima, ratu u lipnju te ratu potkraj ove godine.

* Ne bojite se da će pasti vrijednost Ininih dionica kad se na tržištu pojavi dionica T-HT-a, tj. da će se likvidnost Inine dionice preliti na T-HT?
– Ne, ne vjerujem da će se takvo što dogoditi.

* Je li točno da je SPO dionica T-HT-a odgođen za rujan?
– Nije riječ ni o kakvoj odgodi. Imate nešto što morate obaviti prije uvrštavanja dionica na burzu te je jasno da složene tehničke pripreme završavaju izradom prospekta. Kad sve to završi, bit će i izlistanje.
Croatia možda s HPB-om

Hoćete li dokapitalizirati Hrvatsku poštansku banku?
– Hoćemo, ali ne ove godine, jer ne želimo da nešto što je vrlo važno i jedan logičan projekt bude žrtva možebitnih predizbornih štoseva. Vjerujem da će to biti ostvareno u sljedećoj godini. Imamo dva modela koji su izvedivi – možemo pustiti dio dionica na tržište, a može se to napraviti i dokapitalizacijom...

Hoće li možda biti spajanja HPB-a s Croatia osiguranjem?
– Možda će se dogoditi i to.