U uzgojnim kavezima Jadran tune, Pelagos neta, Sardine te Kali tune ovih je dana zaplivalo oko 50 milijuna atlantskih plavoperajnih tuna koje su ulovili domaći ribari – više od 400 tona u prosjeku od oko 9,5 kilograma – koje će nakon godinu i pol tovljenja put zahtjevnog japanskog tržišta. Prema riječima suvlasnika Sardine Nike Bezmalinovića, u Postirama pamte i kapitalca od 395 kilograma, kakvi, bez sumnje, na japanskoj burzi dostižu i cijenu veću od milijun eura. Plavoperajnu deliciju iz Jadrana Japanci, naime, cijene poput suhoga zlata. No kako su naši uvjeti ribarenja specifični i jedina smo zemlja na Mediteranu kojoj Međunarodna komisija za očuvanje tune (ICCAT) dopušta izlov divlje tune za daljnji uzgoj od 8 kilograma naviše, u japanskim brodovima hladnjačama potkraj godine završavaju već isfiletirani primjerci utovljenih tuna, mahom između 40 i 80 kilograma, kaže Bezmalinović. S ukupnim izvozom od oko 2500 tona godišnje četiri domaće marikulturne tvrtke popravljaju tako hrvatsku izvoznu bilancu za oko 300 milijuna kuna.
Najviše tune pod budnim okom lokalne ribarske inspekcije te promatrača ICCAT-a ovih se dana lovilo podno Jabuke, kružnim mrežama dugim više od kilometra i teškim oko 10 tona. Samo 10-ak ovlaštenih plivaričara tunolovaca, Marlin, Carica, Tacoma, Neptun, Sardina..., u nas ima dozvolu za ovakav lov na tune, a kad ribu nadmudre, na scenu stupaju i ronioci koji je pomažu ubaciti u plutajuće kaveze koje potom remorkeri tegle u uzgajalište.
Iz Ministarstva poljoprivrede ističu kako se stok atlantske plavoperajne tune oporavlja, pa nam je ICCAT, koji je iz godine u godinu smanjivao izlovne kvote u Jadranu i gotovo ih prepolovio u posljednjih pet godina, ove godine povećao ulovnu kvotu za 71 tonu u odnosu na 2014. – na 461,16 tona. Unutar gospodarskog ribolova 438,16 tona dodijeljeno je plivaričarima tunolovcima koji tunu od 26. svibnja do 24. lipnja smiju loviti za potrebe daljnjeg uzgoja, a 19 tona plovilima koja ju love udičarskim alatima.
– Uzgoj tune po vrijednosti proizvodnje predstavlja najvažniji segment hrvatske marikulture u koji uzgajivači proteklih godina ulažu znatna sredstava – Jadran tuna i Pelagos net u opremanje skladišnih kapaciteta, a Kali tuna i u istraživanja mogućnosti mrijesta tune u zatočeništvu – kažu u resornom ministarstvu i dodaju kako povećanje kvota znači i daljnji razvoj proizvodnje. Uzgajana tuna veći se dio godine hrani malom plavom ribom koju lovi hrvatska plivaričarska flota pa taj sektor, napominju, ima i nemjerljiv utjecaj na cjelokupno ribarstvo.
>> Otkrivena prva potpuno toplokrvna riba
>> Adris grupa rekordno uložila u uzgoj bijele ribe
Jbg tako je to u Hrvatskoj.Japanci jedu nase friske tune, mi njihove srdele uvezene smrznute sa obala Afrike i pakirane u vrecice nasih poduzeca.