Izvoz kao ključno pitanje razvoja Republike Hrvatske bila je tema skupa u organizaciji udruge HR+Forum na kojem je istaknuto da je sada mnogim zemljama koje već izlaze iz krize izvoz ključan, a trebao bi biti i nama uz istodobno ubrzanje rasta ekonomije te usporavanje deficita i duga. Jasno je svima da takav potez mora krenuti od Vlade i svih političkih struktura, no postoje različita razmišljanja o tome imamo li dovoljno kvalitetnih proizvoda za izvoz. Marijan Ožanić iz Tehnološkog parka na primjeru tvrtki u parku kaže da imamo visokokvalitetan kadar i proizvode koji imaju tržište, no da bi bilo potrebno potaknuti povećanje broja zaposlenih u tim tvrtkama. S druge strane analitičar Damir Novotny upozorava na to kako danas na svjetskom tržištu za pojedine industrije nema mjesta za više od dva do tri igrača pa je stoga i našim kompanijama neophodan ulazak equity kapitala zbog konkurencije i brže modernizacije.
Američki predsjednik Obama zadao je cilj udvostručenja izvoza u pet godina, a i mnoge zapadne zemlje trenutačno rade na programu jačanja izvoza. Stoga, složili su se prisutni, takvu strategiju moramo slijediti i mi.
Uspoređujući sliku domaćeg izvoza u odnosu na zemlje u regiji analitičar Žarko Primorac ustvrdio je da je naša zemlja na samom dnu, što se tiče primjerice odnosa izvoza prema BDP-u, vanjskom dugu te izvoza po stanovniku. U prošloj je godini tako udjel robnog izvoza Hrvatske u BDP-u bio 16,5 posto, dok je ranijih godina on premašio 20 posto. Usporedbe radi udjel izvoza u BDP-u u Mađarskoj je oko 63 posto, Češkoj i Slovačkoj 60 posto te Bugarskoj 35 posto. Ako se izvozu pridodaju usluge, situacija nije ništa bolja. Tada je omjer 35 posto, što je opet lošije od većine zemalja. I izvoz naše zemlje u EU koji iznosi 58,3 posto znatno je slabiji u odnosu na ostale zemlje regije. Također smo i slabo zastupljeni gleda li se složenost proizvoda, pa tako tek 3,3 posto se odnosi na izvoz visokosloženih proizvoda. Uspoređuje li se visina vanjskog duga u odnosu na robni izvoz u prošloj godini domaći je omjer 5,67 posto, što je opet najlošije u regiji, a dodaju li se izvozu usluge tada je taj omjer 2,64, što je opet lošije od ostalih.
Dugo godina provlači se i tema o precijenjenom tečaju koji ne ide na ruku izvoznicima. Danas se više ne govori o devalvaciji, ali teza da je tečaj nerealan ostaje. Ipak, upozorio je Ljubinko Jankov iz HNB-a, analize pokazuju da bi deprecijacija realnog tečaja imala nizak utjecaj na izvoz. Također, da je primjerice tečaj deprecirao prošle godine, udjel loših kredita u bankama bio bi deset puta veći. A to bi dovelo do niže gospodarske aktivnosti, većih kamata, a možda i nestabilnosti u bankarskom sektoru. Trenutačno je udjel loših kredita 7,4 posto, dok je godinu dana ranije bio pet posto. Zdeslav Šantić, ekonomist Splitske banke, upozorio je kako će se jačanje kune u sljedećem razdoblju nastaviti, uz istodoban rast cijena uzme li se u obzir da su nam, primjerice, cijene energenata 30 do 40 posto niže nego u EU. Devalvacija ne dolazi u obzir, ali bi trebalo smanjiti fiskalne namete kao i cijenu rada. Predlaže i jače okretanje generičkim proizvodima.
