Dok plivaričari strepe od kvota Europske komisije, kojima bi se izlov srdele i inćuna u Jadranu mogao srezati i 60%, a njih najmanje 200 trajno privezati uz obalu, koćari su si, čini se, sami “udarili” sankcije.
Dogovorom hrvatske i talijanske strane Jabučka kotlina od sutra do ponoći, 31. kolovoza 2020., postaje trogodišnja oaza za morski svijet. Nova regulacija ribolova, kako doznajemo u Ministarstvu poljoprivrede, do tog datuma podrazumijeva potpunu zabranu ribolova povlačnim alatima, okružujućim mrežama plivaricama srdelarama, stajaćim parangalima, povrazima, vršama i mrežama stajaćicama te sportskog i rekreacijskog ribolova.
Moguće iznimke
– Područje zabrane grubo prati izobatu od 200 m dubine u ekstrateritorijalnom moru i čini oko 20% ukupnog područja Jabučke kotline. Iznimno će se tek u rubnom dijelu kotline (uz ribolovnu zonu C, tzv. džep), u razdoblju od 1. studenog do 31. kolovoza dozvoliti ribolov okružujućim mrežama plivaricama srdelarama te sportski i rekreacijski ribolov, ribolov povlačnim alatima subotom i nedjeljom, a mrežama stajaćicama, vršama i parangalima od ponedjeljka do četvrtka – i to samo plovilima s instaliranim VMS-om i elektroničkim očevidnikom – kažu u Ministarstvu.
Upućeni tvrde kako će se na taj način talijanski ribari konačno izbaciti iz hrvatskog ZERP-a u kojemu su s daleko brojnijom flotom od naše više ribarili nego u svom opustošenom teritorijalnom moru. No kako bilo, i Hrvati i Talijani dogovorno se odriču jednog lijepog komada mora za ribarenje. Jer, ako se ne dogovorimo sami, Bruxelles će nam udariti i 2-3 puta rigoroznije mjere, smatra Romeo Mikičić, predsjednik Udruge koćara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. Jabučka kotlina je izvor, odnosno mrijestilište, gotovo sve ribe u Jadranu, pogotovo oslića, škampa, bijelog muzgavca, lignjuna, grdobine..., a kako EK sluša samo znanstvenike i njihove brojke te ‘zelene’, ribari i nemaju puno izbora. Istraživanja su, naime, pokazala kako je čak 92% oslića prelovljeno u Jadranu, a da bi dostigli spolnu zrelost i dužinu 23-24 centimetra, treba im i tri godine.
– Ranijim povremenim zabranama u Jabučkoj se kotlini dopuštao ribolov parangalima koji bi im baš izlovili “mamu i tatu” tako da je sadašnja mjera opravdana. Što se tiče škampa, njihovu brojnost nismo ni obrađivali iz straha koliko su desetkovani. Recimo da sam ja sa svoja tri broda u Jabučkoj kotlini posljednjih godina lovio i 20% manje ribe, a škampa i 50% manje. No zato zbog sve toplijeg mora odjednom lovimo masu kozica – kaže Mikičić ističući kako će se svake godine iznova raditi monitoring stanja u Jabučkoj kotlini. No ribari očekuju da će ih se za napuštanje Jabučke kotline obeštetiti iz fondova EU. Mikičićeva tri broda, primjerice, sa zabranom gube i 1,5 milijuna kuna prihoda i pitanje je bi li ih negdje drugdje nadoknadili.
Škampa ipak raste broj?
U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako RH niz godina provodi mjere upravljanja ribolovom kojima se umjesto ograničavanja količine ulova po plovilu ograničava ribolovni napor (prostorno vremenska regulacija ribolova), a prethode im međunarodna istraživanja kroz projekte MEDITS (istraživanje primjenom znanstvene povlačne mreže koće) i UWTV ekspedicija (korištenjem podvodnih kamera za procjenu stanja resursa – poglavito škampa). – Nakon 15-mjesečne zabrane od srpnja 2015. do listopada 2016., naznake su oporavka stanja stoka škampa, no kako jednogodišnja zabrana nije dovoljna za pouzdan zaključak o oporavku njihove populacije, ali i ostalih demerzalnih vrsta, hrvatski i talijanski znanstvenici usuglasili su se da je nužno i dalje provoditi zabranu ribolova u Jabučkoj kotlini – odgovaraju iz ministarstva.
Ribare pitat za opstanak ribe je smiješno, oni bi lovili dok ne preoru morsko dno dva puta...