I u vrijeme najžešće ekonomske krize u posljednjih nekoliko desetljeća vodeći globalni maloprodajni lanci uspjeli su povećati promet. Prema 3,62 bilijuna dolara u 2007., u 2008. 250 najvećih maloprodajnih lanaca raslo je 11,4 posto i ostvarili su ukupni promet od 3,8 bilijuna dolara, pokazalo je istraživanje konzultantsko-revizorske tvrtke Deloittea. Profitabilnost je u maloprodaji u promatranom razdoblju pala sa 3,7 na 2,4 posto. No vjerojatno bi pala i više da snažna globalna recesija nije počela tek u jesen 2008., a kako se nastavila i u 2009., posve očekivano, promijenili su se i ponašanje i navike potrošača koji su počeli više paziti kakvu vrijednost dobivaju za svoj novac. Raste i kupnja trgovačkih marki u usporedbi s brendiranima, a diskrecijska se kupnja smanjila, posebice robe veće vrijednosti poput automobila ili bijele tehnike.
Potrošači, pak, koji su navikli jesti po restoranima sada više obroka spremaju u kući tako da su neki trgovci koji su na vrijeme reagirali lani i profitirali od promjene navika, a većina ih je izgubila, premda s newyorške konferencije NRF-a, najvećega strukovnog udruženja trgovačkih tvrtki u SAD-u, globalni američki retaileri šalju optimistične signale tvrdeći kako je već posljednje tromjesečje 2009., kada je već zamijećeno blago povećanje zaposlenosti te porast prometa, bilo obećavajuće.
No čak se i među deset globalno najvećih, koji ostvaruju više od 30 posto ukupne prodaje i 2008. progurali su manje ili više uspješno, u prošloj godini nisu svi snašli. Wal-Mart, koji je u 2008. vodio na top-ljestvici sa 401,2 milijarde dolara prometa, već se pohvalio rastom prodaje i u 2009. 7,2 posto te razmjernim rastom dobiti od 5 posto.
Optimistične Europljane predvodi pak britanski Tesco, koji je u 2008. s trećeg mjesta izgurao Metro s prometom od 99 milijardi dolara. No u 2009. najveći njemački maloprodajni lanac imao je 3,6 posto niže prihode nego godinu prije zbog oštra pada prihoda u operacijama u istočnoj Europi. Među maloprodajnim lancima koji su objavili svoju konačnu bilancu dvije trećine ih je već u 2008. zabilježilo pad neto profitne marže, a čak ih je 30 % poslovalo s gubitkom. – Iako je prognoza da će se tijekom 2010. godine svjetska gospodarstva početi blago oporavljati, može se očekivati da će većina novostečenih potrošačkih navika ostati s nama duže vrijeme. Oporavak gospodarstava bit će spor, a optimizmu potrošača u sljedećoj godini neće pogodovati ni povećanje stope nezaposlenosti, ni nedavan pad cijena nekretnina, ni stagnacija realnih primanja od rada – kaže Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje, Deloittea. Prema svemu sudeći, dalji koraci u 2010. uvelike će odlučivati tko će u krizi i dalje rasti ili stagnirati ili pak završiti u stečaju.
Wal-Mart i Tesco i dalje rastu, Metro se nije prilagodio
Wal-Mart, svjetski broj jedan, u prošloj je kriznoj godini imao 7,2-postotni rast prodaje koja je sada više od 400 milijardi dolara uz razmjeran rast dobiti od 5% na sada gotovo nezamislivih 13,4 milijarde dolara! Carrefour još nema službene rezultate za 2009., ali se očekuje blag rast prodaje ili stagnacija (oko 1%) na razini grupe s vrlo različitim rezultatima pojedinih zemalja. Tesco, iako s nepotpunim rezultatima za 2009., raste brzo kao i Wal-Mart, uz daljnji rast dobiti, posebice uspješno u Aziji, a Metro se nije posve prilagodio i ima pad prodaje dijelom i zbog valutnih razlika tečaja eura koje utječu na konsolidaciju rezultata u istočnoj Europi – kaže Zlatko Bazianec, savjetnik u konzultantskoj kući A. T. Kearney, ističući izvrsnu prilagodbu Walmarta i Tesca promjenama potreba potrošača.
Osim praćenja potreba (regionalno osviještena usmjeravanja), on smatra da je odlučujući čimbenik dugoročna rasta retailera i odluka o nastavku ili smanjenju ulaganja u širenje mreže u svjetskim razmjerima, primjena naprednih tehnika upravljanja asortimanom te učinkovitijim cjelokupnim lancem opskrbe iz godine u godinu. Prema rezultatima istraživanju GRDI (Global Retail Development Index) A. T. Kearneyja, najprivlačnija tržišta u koja Wallmart, Tesco i drugi ulažu prije svega su Indija, Rusija, Kina te druga potencijalna tržišta Azije i Južne Amerike za daljnji brzi rast. Dok većini maloprodajnih lanaca u Europi i Sjevernoj Americi opada profit, njihovi bliskoistočni konkurenti, naime, i dalje ostvaruju rast profitabilnosti, što znači da vrijeme globalne gospodarske krize očigledno ne usporava najveće i najjače u velikim koracima svjetskog rasta.
– Iako hrvatski potrošači zapravo nisu prezaduženi u odnosu prema svojim primanjima i imovini, ako ih uspoređujemo sa zapadnim potrošačima, srednja i istočna Europa posljednje će izići iz globalne recesije. Recesija je u CEE kasnila otprilike pola godine pa ni blag oporavak koji je zamjetan u većini svijeta posljednjih nekoliko mjeseci još nije pustio korijene u našoj regiji. Nakon otprilike 15-postotnog pada potrošnje u 2009., u 2010. očekuje nas manje-više stagnacija, s prvim znakovima oporavka vjerojatno tek od ljeta ove godine – predviđa Ivica Krešić iz Deloittea, ističući kako trenutačno vrlo pesimistično raspoloženje hrvatskih potrošača i nesigurnost za radna mjesta te za iznos (i sigurnost) neto primanja zacijelo neće pozitivno djelovati na maloprodaju u idućim mjesecima. Trgovci će morati nastaviti privlačiti potrošače različitim akcijama i popustima što je, tvrdi, nakon duge ekspanzije s početka stoljeća nova paradigma s kojom će morati naučiti živjeti.
Dapače, pojedini trgovački lanci već su vrlo dobro reagirali, što je uvjetovalo dalji rast prodaje Konzuma, Plodina, Lidla..., a u pojedinih trgovačkih lanaca pad (stečaj Peveca, usporavanje i na kraju prodaja Getroa Mercatoru...), kaže Ž. Bazianec, prema kojemu će konačna slika retailera koji će dalje rasti ili pak završiti u stečaju i biti preuzeti uvelike ovisiti o daljim koracima u 2010.
No sigurno je i kako će se konsolidacija hrvatskog tržišta u maloprodaji nastaviti uz regionalnu dimenziju koju prije svega donose Mercator i Konzum te možda i ulaskom novog stranog trgovačkog lanca novim preuzimanjima.
– To će rezultirati i odlaskom pojedinih igrača s tržišta – smatra Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Kapitalnim povezivanjem Keruma, Dione-Dinove, Tommyja, Studenca, Čakovečkih mlinova i nekih manjih tvrtki u NTL, što je povijesni primjer vlasničkog povezivanja, njihovi poznati (su)vlasnici Kerum, Gavrilović, Mamić, Milavić, Varga... ovih su se dana prvi put odrekli tajkunskih taština koje su do sada sprečavale ozbiljno okrupnjivanje pojedinih biznisa u Hrvatskoj.
Stvaranjem druge najveće trgovačke kompanije u Hrvatskoj, Konzum Ivice Todorića dobio je ozbiljnu konkurenciju, a prema mišljenju Ž. Bazianca, strani igrači na tržištu kao što su Spar i Lidl najvjerojatnije će nastaviti svoj organski rast širenjem i jačanjem mreže trgovina te s jasnom strategijom i na temelju dobre učinkovitosti.
– Za one poput Lidla vrijeme krize, u kojem sve više potrošača postaje cjenovno osjetljivije, idealno je za rast – dodao je Željko Perić, direktor Capera. Tvrdi kako je u godinu i pol krize Lidl u Hrvatskoj udvostručio udjel (sa 2,7% u 2007. na oko 5,4% u trećem tromjesečju 2009.). Stoga je sigurno da će i u 2010. Lidl osvajati kupce i stjecati njihovu lojalnost ključnim oružjem – niskim cijenama.
– U 2010. ne očekujem pad opsega maloprodaje robe široke potrošnje, no profiti svih sudionika u najboljem će slučaju stagnirati jer će mnogi biti prisiljeni ući u borbu cijenama – kazao je Perić. No zato se, bez obzira na spuštanje cijena u 2010., može očekivati daljnji pad prometa u maloprodaji premda osjetno niži nego u 2009. – oko 3% – te malo snažniji inflatorni pritisci, prije svega zbog rasta cijena energenata i sirovina na svjetskim tržištima te rasta domaćih administrativno određenih cijena, poput komunalnih usluga – odgovara Šantić.
Velika razlika između prehrane i neprehrane
Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete Croatia, kaže kako je, kad je posrijedi budućnost, velika razlika u maloprodaji prehrane i neprehrane. U prehrani se i dalje može očekivati dominacija i okrupnjivanje domaćih lanaca, a u neprehrani poslovanje trgovačkih lanaca iz dana u dan sve je teže.
Za dio njih dalji je razvitak onemogućen, a za drugi je jako upitan i goli opstanak jer je jako izražen trend da trgovački lanci zauzimaju tržište.
Stipan Bilić iz Kondina tvrdi kako, nažalost, u maloprodaji i u krizi profitiraju veliki prodajni lanci koji imaju monopolistički položaj pa s jedne strane uništavaju male trgovce i na njihov račun povećavaju promet, a s druge strane zbog monopolističkog položaja prema potrošačima sve troškove poslovanja prebacuju na proizvođače, koji im robu moraju prodavati uz ekonomski neprihvatljive uvjete. Dok se pad ukupnog prometa sve robe u trgovini iskazuje u dvoznamenkastim postocima, promet u nespecijaliziranim trgovinama hranom i drugom različitom robom porastao je malo više od 1% u 2009., uvjeren je Bilić.
– Nedvojbeno je kako je gospodarska situacija na tržištu donijela određene promjene u navikama potrošača, da se ponašaju racionalnije i kupuju tzv. nužna dobra – hranu i lijekove, a manje trajna i luksuzna dobra. No smatram da je nužno pozitivnim javnim komuniciranjem potaći optimizam potrošača, što utječe na povećanje potrošnje, proizvodnje, pa time i pokretanje ukupne gospodarske aktivnosti – kazala je Milica Rakuša Martulać, direktorica Sektora za trgovinu HGK.
Moramo priznati Bankrot prije nego i jednu lažu o poboljšanju i lapanjem sa lažnim statistikama.