“U Hrvatskoj je već na djelu izvanredno stanje pa i mjere koje Vlada predlaže moraju biti izvanredne”, rekao je ministar financija Slavko Linić u intervjuu tjedniku Globus, uz upozorenje da će iduća godina biti teža od ove.

Dugovi kao fond za plaće

“Kako nazvati postojeću situaciju nego izvanrednom, ako imate permanentan gospodarski pad, ogromnu nelikvidnost, velik broj nezaposlenih, ako se ne isplaćuju plaće”, kaže Linić.

Premda se na prvi pogled čini da tom katastrofičnom porukom ministar financija smekšava sindikate i pokušava ih privoljeti na ustupke, problemi koje mora riješiti teži su i skuplji od radničkih regresa i božićnica. Linić priznaje da u proračunu za ovu godinu država nije planirala niz stvarnih troškova u sustavu zdravstva i brodogradnje, koji se mjere milijardama kuna. Prema neslužbenim informacijama, obveze i dugovi u ta dva segmenta kreću se i do 20 milijardi kuna – približno kao i godišnji fond plaća svih zaposlenih u javnom sektoru. Usporedbe radi – ovogodišnji je deficit planiran na deset milijardi kuna, i nije ga bilo lako pokriti u turbulentnim vremenima, pa dodatni dug nalaže nove rezove, tako drastične da vjerojatno na to i ne misle, već će se ići u hitnu privatizaciju ili dodatno zaduživanje.

Slično kao i druge članice EU i Hrvatska će već do jeseni morati objaviti prijedlog proračuna za iduću godinu, koji, zbog preuzetih obveza iz zakona o fiskalnoj odgovornosti, mora biti tri do četiri milijarde kuna niži od ovogodišnjeg. Stoga nije čudno što ministar financija ne odustaje od imovinskog poreza, iz kojega planira prikupiti dodatna sredstva za financiranje bolnica.

Ekonomski analitičar Željko Lovrinčević dodaje da, neovisno o ishodu sadašnjih pregovora Vlade i sindikata o regresu i božićnicama, Vladi slijedi još jedna mukotrpna serija pregovora sa sindikatima o osnovici plaća.

U jeku krize vlada Jadranke Kosor srezala im je osnovicu za 6 posto, uz obećanje da će je vratiti 2013. Kako sada stvari stoje, bit će dobro da zadrže i to što imaju. Očekuje se i početak ozbiljnijeg smanjenja broja zaposlenih u javnoj upravi i javnim poduzećima, što je socijalno iznimno osjetljiv posao, ali i financijski zahtjevan. Za otkaze 15 tisuća ljudi iz javnog sektora budžet za otpremnine neće biti manji od 2,5 milijardi kuna, a ni tog novca nema.

– Jačanje socijalnog pritiska bit će najveći problem 2013. S ovakvom razinom gospodarske aktivnosti, nezaposlenost će godinama biti visoka i pritisak će biti strašan – kaže Lovrinčević. Porezni udar u 2013. nije vezan samo uz porez na imovinu već i na ukidanje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige ulaskom Hrvatske u EU.

Znatan pad standarda

Dodatno će zbog većih trošarina poskupjeti energenti tako da mnoge građane čeka znatan pad standarda, možda jači i od svih prethodnih udara jer se naslanja na razdoblje višegodišnjeg pada u kojemu su iscrpljene sve rezerve stanovništva, ali i tvrtki. Ni cijena ulaska u Europsku uniju nije mala jer ekonomisti tvrde da će gubitak povlastica s tržišta Cefte uzeti 0,4 posto BDP-a.

Video sadržaj

4

REAKCIJE TRENERA

Bjelica nakon teške utakmice: 'Ne tražim alibije!' Evo što kaže o spornom suđenju

2

iz 'ljubav je na selu'

Klara Perko o poklonima svojih ljubavnih partnera: 'Nakit od 8 tisuća eura mi je dosta lijep'

100

IZ MINUTE U MINUTU

Zelenski otkrio kada očekuje kraj rata: 'Neće to biti jednostavan put...'

Instagram gori

Ova lampa zapalila je društvene mreže, a svatko je može imati u svom domu

Sve popularnije

Jeste li čuli za impact poduzetništvo? Zaludjelo je svijet, a i u Hrvatskoj ima sve više sljedbenika

Apple poslao važno upozorenje svim vlasnicima iPhonea