Zlato Venezuele priča je sa svjetskih naslovnica, a zaslužuje mjesto među poslovnim vijestima s obzirom na to da se rijetko u jednom danu na tržištu realizira tako velika transakcija zlatnim polugama poput ove koju pokušava realizirati Nicolas Maduro.
Naime, kako bi osnažio financijsku poziciju, Maduro prodaje 20 tona zlata, a očekuje se da će za njih dobiti više od 850 milijuna američkih dolara.
Zlato, odnosno čak 1600 zlatnih poluga, u četvrtak navečer već je bilo spakirano i poslano iz riznice središnje banke, a u petak su mediji dobili informaciju da je u Caracas sletio ruski avion koji bi venezuelsko zlato trebao prevesti u Dubai u kojem će navodno biti prodano.
Da je riječ o velikoj transakciji zlata, pokazuje i događaj od prije nekoliko godina kada je cijena zlata na burzi Hong Konga rapidno pala nakon što je tajnoviti prodavač u jednom jutru plasirao pet tona zlata. Ipak, ovo zlato neće ići na burzu, nego će biti prodano nekoj od bogatih arapskih obitelji koje, prema procjenama analitičara, u privatnom posjedu imaju stotine tona zlata u polugama.
Prodali polovicu zlata
Inače, tih dvadeset tona koje Maduro pokušava prodati tek je manji dio rezervi u zlatu koje Venezuela posjeduje, a kontrola nad tim zalihama ključ je za preuzimanje političke kontrole pa se u trgovinu zlatom uključila i najviša politika.
Naime, Venezuela drži 161 tonu zlata u rezervama, a vrijednost tog zlata kreće se oko sedam milijardi dolara. Svojedobno je Venezuela imala više od 370 tona zlata, ali od 2016. godine prodala je više od polovice svojih zaliha.
Američki predsjednik Donald Trump već je osigurao da zalihama zlata koje se čuvaju u američkoj riznici upravlja Madurov najžešći protivnik i samoproglašeni predsjednik Venezuele Juan Guaidó.
Politička potpora opoziciji u Venezueli pozadina je odluke Bank of England da odbije Madurov zahtjev da povuče 1,2 milijarde dolara vrijedno zlato koje se čuva u njihovoj riznici.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Bolton, pak, poziva i sve naftne kompanije, kao i trgovce naftom da blokiraju prodaju crnog zlata Venezueli da bi financijski oslabili Madura. SAD je, naravno, već odavno uveo sankcije Venezueli, koja je jedna od najbogatijih zemalja naftom.
Amerikanci se nadaju da će iscrpiti Madura koji će se na kraju morati povući, a s njim bi se riješili i politike koju on predstavlja. Podsjetimo, za vladavine Huga Chaveza nacionalizirana je većina naftnih kompanija u zemlji i time je vraćena kontrola nad naftnim bogatstvima. Chavez je potjerao najveću svjetsku i američku kompaniju, Exxon Mobile i ConocoPhillips, a arbitražni sud naložio mu je da im isplati odštetu od 900 milijuna dolara.
Petrodolari za EU
Potjeran je i francuski Total, norveški Statoil, britanski BP i američki Chevron. Dobili su milijarde dolara vrijedne odštete, ali izgubljena dobit od korištenja naftnih polja Venezuele bila je puno veća.
Dodatno, onima koji su ostali kao manjinski partneri nametnut je porez od 50 posto na cijene nafte iznad 70 dolara po barelu, a 60 posto na cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.
Guaidó je s druge strane već najavio da planira promijeniti sastav uprave državne naftne kompanije koja upravlja većinom polja i da želi uvesti svježu snagu u industriju.
Pretpostavlja se da bi Guaidó bio raspoloženiji prema stranom kapitalu u Venezueli te da bi otvorio tržište pa se stoga potpora Europske unije i SAD-a tom političaru promatra i kroz prizmu gladi za kontrolom nad naftnim dolarima iz Venezuele.
Ekstremne hladnoće u Americi
Evo što socijalizam učini od potencijalno bogate zemlje. Totalno rasulo!