stanje gospodarstva

Najgore je iza nas: BDP pao 0,7%, na razini godine trebao bi rasti 5%

HNB
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
1/2
29.05.2021.
u 14:31

Ono u čemu se prognostičari slažu jest da je najgore – iza nas: prema prognozi EK, očekuje nas godišnji rast 5%

Pad BDP-a u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, kada je BDP zadnji put rastao – mršavih 1,1 posto. Iako je većina makroekonomista najavljivala da bismo nakon tri uzastopna kvartala u minusu konačno mogli u pozitivu, dijelimo sudbinu 17 zemalja EU čiji je prosječan pad u prvom kvartalu 1,8 posto. Oporavak je krenuo samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj.

Od šestero makroanalitičara koji su sudjelovali u anketi Hine troje je očekivalo rast BDP-a između 0,7 i četiri posto, dvoje stagnaciju, a jedan, posebno pesimističan, pad od čak šest posto. Takav raskorak u prognozama zvuči dosta neozbiljno i arbitrarno, a i stvarnost ih je većinu demantirala. No kad se vratimo na realne, objavljene podatke – nije sve crno, ovo je ipak najmanji kvartalni pad otkad je kriza krenula, a mnogi vjeruju i – zadnji.

Osobna potrošnja presudna

U posljednjem je tromjesečju prošle godine pad BDP-a iznosio čak 7,2 posto, a na razini godine 8,4 posto pa je ovo značajan pomak. Procjena Državnog zavoda za statistiku zasniva se najvećim dijelom na padu osobne potrošnje koja se najviše odražava na kretanje BDP-a. Ona se u proteklom kvartalu smanjila za 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, dok je izvoz robe i usluga pao 0,9 posto na godišnjoj razini. Oba pokazatelja pala su znatno manje nego u prethodnom kvartalu. Izvoz roba porastao je 8,3 posto, no zato je izvoz usluga pao čak 18,6 posto. Uvoz roba i usluga niži je za 2,1 posto na godišnjoj razini; pritom je uvoz roba porastao za jedan posto, dok je uvoz usluga pao 19,7 posto. Bruto investicije u fiksni kapital povećale su se 4,6 posto na godišnjoj razini, dok su u posljednjem kvartalu prošle godine rasle 4,2 posto. Industrijska je proizvodnja na godišnjoj razini povećana 4,2, posto, trgovina na malo 4,9 posto, a obujam građevinskih radova 8,5 posto. Državna je potrošnja rasla 0,2 posto na godišnjoj razini. Zabilježen je realni rast plaća od 3,8 posto.

Kako pojašnjavaju u komentaru Hrvatske gospodarske komore, iako je niz pokazatelja bolji, rast nije zabilježen kod turističkih djelatnosti, prometa i niza ostalih usluga koje još uvijek imaju ograničenja u poslovanju, što je bilo dostatno da se nastavi negativan trend u kretanju BDP-a.

Industrija pozitivno utjecala

– Treba napomenuti da je prvi kvartal prošle godine bio jedini u kojemu je ostvaren godišnji rast gospodarske aktivnosti budući da su rigorozne mjere ograničenja poslovanja i kretanja uvedene tek pred kraj prvoga kvartala, pa je baza bila nešto viša nego što će biti u kvartalima koji slijede, što će biti temelj dinamičnoga godišnjega rasta BDP-a u preostala tri ovogodišnja kvartala. Istodobno, godišnji pad u prvome kvartalu od 0,7 posto bio je znatno manje dinamičan nego u prethodna tri kvartala, s jedne strane zbog ipak nešto niže baze, ali i rasta nezavisnog o utjecaju baze – kažu u HGK.

Najveći negativan utjecaj na godišnji pad BDP-a imao je, uz osobnu potrošnju, izvoz usluga. Proizvodna struktura BDP-a, analiziraju, pokazuje pad kod skupine usluga koje obuhvaćaju trgovinu, prijevoz i osnovne turističke djelatnosti (smještaj i ugostiteljstvo) za 4,4 posto, kod financijskih djelatnosti pad je 4,2 posto, a kod poslovanja nekretninama 7,5 posto, u stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnosti četiri posto, u ostalim uslužnim djelatnostima 14,2 posto. Rast bilježe industrija (3,6 posto), građevinarstvo (8,8 posto), informacije i komunikacija (četiri posto) te javna uprava i obrana – dva posto. Najveći je pozitivan utjecaj na BDP imala industrija.

Ono u čemu se prognostičari slažu jest da je najgore – iza nas: prema nedavnoj prognozi Europske komisije, na razini godine trebali bismo zabilježiti rast od pet posto, a sljedeće godine 6,1 posto, veći nego u godini prije pandemije. To će, barem statistički, značiti da smo se oporavili od najveće krize od hrvatske samostalnosti. Ispred nas je turistička sezona, a procjepljivanje raste, kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama iz kojih očekujemo najviše turista. To će se odraziti već i na rezultate drugog kvartala, a posebno će se vidjeti u trećem.

Komentara 6

BF
bf23
08:13 30.05.2021.

Jedan auto u selu?

UV
uvijekje
14:58 29.05.2021.

pa da bdp padne -50% plenki bi rekao vlada izvrsno vodi državu pali smo manje od venezuele

ST
stefj
21:43 29.05.2021.

Prošle godine u siječnju i veljači radilo se normalno, a tek je u ožujku došla zabrana rada. To znači da se prošle godine u prva 2 mjeseca napravilo više posla nego ove godine u 3 mjeseca... A ova statistika s plaćama je smiješna. Hvale se rastom plaća, a plaće rastu onima na proračunu po dekretu. I tu je jako interesantna stvar, da su plaće prosječno narasle 3,5%, a javnim službama su dignute preko 6%... To znači da je jaz između plaća u javnom i privatno još veći.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije