Analiza HGK

Otkad smo u EU, BDP raste manje od prosjeka, ali više izvozimo

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL
01.07.2016.
u 22:50

Među 200 gospodarstvenika u anketi njih 85% povećalo je plasman roba i usluga u EU, a 37% ih je imalo i veće prihode. Uvoz iz EU skočio je za 9%

Nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatska drži 59 posto prosjeka razvijenosti EU, dok je prije ulaska taj postotak bio 61 posto, pokazuje analiza HGK o efektima našeg ulaska u EU, koja zaključuje da Hrvatska na velikom broju područja nije iskoristila prednosti efekta pristupanja Uniji.

Novi partneri za ulaganja

Primjerice, BDP Hrvatske lani je rastao ispod razine rasta EU, uskoro bi nas mogle preteći za sada jedino nerazvijenije Bugarska i Rumunjska, druga smo najlošija članica po stopi nezaposlenosti, treća najlošija po stopi aktivnosti i zaposlenosti, strani ulagači lani su investirali tek 127 milijuna eura u zemlju, što je najniža razina ulaganja od 1995.

U tri godine porasla je i negativna vanjskotrgovinska bilanca u poljoprivredi. Pozitivan je efekt bio na rast izvoza, a provedena anketa HGK među 200 gospodarstvenika pokazuje da se za trećinu povećao broj hrvatskih tvrtki koje robe ili usluge plasiraju na tržište EU. Njih 85 posto povećalo je plasman proizvoda i usluga, 37 posto ostvarilo je više prihoda od izvoza, 16 posto ih je našlo novog partnera za zajednička ulaganja, 20 posto smanjilo je izvoz na treća tržišta, 69 posto reklo je da im je olakšano sudjelovanje na javnim nadmetanjima u drugim državama EU, a 90 posto da je olakšan pristup hrvatskim radnicima tržištu rada EU.

Iako smo u iskorištenju fondova EU u razdoblju od 2007. do 2013. godine bili na razini 65,2 posto u odnosu na prosjek EU od 92,1 posto, pomoćnik direktora Sektora za međunarodne odnose HGK Saša Bukovac rekao je da smo u dvije godine članstva povukli 548 milijuna, a samo u pet mjeseci ove godine 503 milijuna eura.

Anketirani poduzetnici rekli su i da im je nakon ulaska u EU olakšan pristup na tržište EU te novim znanjima i tehnologijama, fondovima i programima EU, ali su i osjetili pritisak na konkurentnost domaćih proizvođača, a šteta koju su osjetili bile su i sankcije Rusiji. U 15 mjeseci bilježimo rast industrijske proizvodnje, dok je velik pritisak u tri godine vidljiv u poljoprivredi u kojoj je u tri godine uvoz rastao, a lani je bio veći 27 posto u odnosu na tri godine prije i iznosio je više od 2,5 milijardi eura. U istom razdoblju izvoz je bio veći za 24 posto.

Prvo srediti stabilnost

Promijenila se i struktura uvoznih i izvoznih tržišta pa se sada 83 posto uvoza i 54 posto izvoza odnosi na EU, a prije ulaska taj je odnos bio 74:42 posto. Udaljili smo se i od mogućnosti uvođenja eura. Glavni analitičar HGK Zvonimir Savić poručio je da ponajprije moramo osigurati gospodarsku stabilnost, a za ispunjenje kriterija nama bi trebalo pet do sedam godina.

Ključne riječi

Komentara 1

DU
Deleted user
23:40 01.07.2016.

lani je bila loša godina? kukuriku! što li nam se sprema tek sljedeće ako se crvendaći vrate?

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije