Kreditiranje stanovništva na godišnjoj razini u lipnju je još bilježilo minus od 0,8 posto i iznosilo 117,3 milijarde kuna.
U godinu dana krediti su se smanjili za 975 milijuna kuna, no na mjesečnoj razini u lipnju rasli su 0,1 posto, 107 milijuna kuna, prema podacima HNB-a koje su obradili analitičari RBA. Sve je veći udio kunskih kredita – iznosi 45,5 posto, što je rast od 7,3 postotna boda u odnosu na lipanj 2016. Najveći udio u kreditima građana imaju stambeni krediti (43,9 posto) s ukupnim volumenom od 51,5 milijardi kuna. Udio kunskih kredita u stambenim kreditima iznosi 22,7 posto. Gotovinski nenamjenski krediti iznosili su u prvoj polovici godine 41,6 milijardi kuna, s udjelom od 35,5 posto. Na kunske se kredite u ovom segmentu odnosi 63,7 posto udjela. Analitičari RBA smatraju da je proces razduživanja građana pri kraju, no i da će oporavak potražnje za kreditima biti skroman jer još nema značajnijeg rasta zaposlenosti.
kreditiranje hrvata je jsto sto i kamatarenje lihvarenje zelenastvo kreditirannje drzave je jednako misli prve recenice hrvati mislle da su u eu ali u stvarnom zivotu nisu u eu