Zbog katastrofalnih požara te suša i paklenih vrućina brojni pčelari u Dalmaciji neće imati meda ni za vlastite potrebe.
Cvjetnog nektara, tuže se, nema ni za lijek. No Damir Rogulja iz udruge Pčelinjak kaže da je veći problem što nema cvjetnog praha koji se ne može nadoknaditi. Pčele će ući nepripremljene u zimu i neće imati dovoljno snage ni za razvoj legla za proljetnu pašu. – U Dalmaciji pčele definitivno treba prehranjivati, a kako je i u unutrašnjosti, ovisno gdje je bila koja paša, bilo ekstrema od mraza do vrućina, ove će godine u Hrvatskoj biti najviše 3500 tona meda u odnosu na prosjek od 7000 tona – tvrdi Rogulja. Ističe da se s klimatskim promjenama mijenja i mikrosvijet.
S rastom temperatura iznad dva stupnja u košnicama se razvijaju novi nametnici i niz bolesti za koje se nije znalo ili nisu dovoljno istražene. No ni manjak meda i pčela ni ove godine vjerojatno neće utjecati na cijene meda jer ga se sve više uvozi. – Pojedini mudrijaši na kilogram domaćeg dodaju šleper kineskog i deklariraju ga kao med iz RH i neeuropskih zemalja, što je najobičnija prijevara potrošača. Treba znati odakle je točno med i u kojim omjerima – poručuje Rogulja. Prema podacima HGK, Hrvatska je lani uvezla 1582 tona meda za 3,6 milijuna eura, gotovo dvostruko više nego 2015.
