Nepoznanica je toliko da bi i repriza lanjske sezone ove godine bila
turistički uspjeh. U nove, zvučne rekorde nitko se u branši više ne bi
kladio, a čak i turističke vlasti, kojima u pravilu ne manjka
optimizma, planiraju u najboljem slučaju rast od samo nekoliko
postotaka prema 2007. Rani Uskrs, Europsko nogometno prvenstvo u lipnju
i Olimpijada usred ljeta, tri su krizna momenta na koja ni veće
turističke sile nemaju sigurnog odgovora.
– Nema dvojbe da će sve to utjecati na ovogodišnju sezonu. Samo, nije
moguće do kraja predvidjeti – na koji način. Jedine su konstante u
turizmu danas to da je ponuda veća od potražnje i da se turističko
tržište neprestance mijenja. Da bi se ostalo u igri, to se mora pomno
pratiti i tražiti rješenje za svaku pojedinu, novu situaciju – kaže
Selimir Ognjenović, direktor njemačkog touroperatora specijalizirana za
putovanja u Hrvatsku.
Zasad je izvjesno i da se sezona putovanja u Europi 2008., koju
predvode i diktiraju Nijemci, počela nazirati nešto ranije nego lani, a
pogotovu ranije nego prethodnih godina. Bum last minute bukinga se
ispuhao, Europljani su se uvjerili da se na rasprodajama turističkih
aranžmana ne profitira uvijek. Drugu godinu zaredom europski putnici
masovnije usvajaju novi običaj – bolje rečeno polako se okreću
negdašnjim navikama – i ponovno ranije bukiraju putovanja. Trend je
potpomognut.
Turistički domaćini, uključujući hrvatske, popustima potiču tzv. first
minute buking. Oni, kako doznajemo, za odmor u Hrvatskoj obično iznose
deset posto, a za Tursku, recimo, idu i do 30 posto. To je zasigurno
imalo utjecaja da osam od deset posjetitelja velikog turističkog sajma
u Sttutgartu, kako je pokazala anketa, odgovori kako će godišnji odmor
bukirati najkasnije do 31. ožujka.
Vijest je dobra, ali, iako dolazi iz ponajvećeg emitivnog tržišta
s oko 30 milijuna putnika godišnje u inozemstvo, nije jamstvo za ishod
sezone 2008. To više što se nad njom, kad je Hrvatska u pitanju,
nadvija i neugodna sjena Kosova. Ne zna se koliko će dugo ono ostati
uznemirujuća medijska tema, a pogotovu hoće li biti daljnjih
zaoštravanja i incidenata. U svakom slučaju, proglašenje neovisnosti za
turizam nije palo u dobro vrijeme. U idućih desetak tjedana većina
izabire kamo će na odmor, a to je razdoblje i kad veliki organizatori
putovanja definiraju i iduću poslovnu godinu.
Za zemlju domaćina, pak, nije dobro da su tada u optjecaju mogući
nadolazeći problemi i neizvjesnost, jer će posrednici putovanja sve
učiniti da si smanje potencijalni rizik. Hrvatska strana, pak, nema ni
snagu, a ni strategiju da dio tog rizika preuzme na svoja pleća, tako
da se sada može samo nadati kako se kosovski razvoj neće komplicirati.
Barem dok ne stigne pozivnica za NATO, što je već u drugim zemljama i
situacijama na osjećaj sigurnosti i putovanja djelovalo vrlo umirujuće.
– To je jedini i pravi odgovor za neizvjesnost koja u turizmu vlada oko
Kosova – ocjenjuje Marko Vojković, predsjednik uprave Grupacije
adriatica.net. – Sama Olimpijada bit će manji problem. Klijentela koja
će putovati u Kinu ionako ne dolazi na ljetovanje u Hrvatsku. Najviše
gostiju prijeti oduzeti Prvenstvo u nogometu. Nijemci i Talijani su nam
najbrojniji gosti, a upravo oni su ponajviše nogometno orijentirani.
Osim toga, na prvenstvu bi mogli daleko dogurati. Sami domaćini,
Austrijanci, nisu toliki zaljubljenici u nogomet, pa bi neki čak od te
nogometne gungule možda mogli poželjeti i negdje malo pobjeći – kaže
Vojković.
Kako bilo, turističke brige u 2008. ne staju niti sa spomenutim velikim
sportskim događajima, ranim Uskrsom ili Kosovom. Dubrovački hotelijer
Goran Štrok, koji ukupno očekuje pad broja gostiju, ali ne i u tvrtkama
koje postave ispravnu poslovnu strategiju, kaže kako su problemi širih
razmjera.
– Ova će godina biti iznimno teška, i to prije svega zbog velike
financijske krize u Americi, koja se prelila i u Europu. Pad
vrijednosti nekretnina u Hrvatskoj će usporiti rast investicija.
Nepovoljnim svjetskim turističkim trendovima, uz ova dva sportska
događaja, treba dodati i rani Uskrs. Turizam je posebno osjetljiva
grana i Vlada i mjerodavno ministarstvo trebali bi umanjiti rizike te
osigurati bolji poslovni okvir. Država je dosad vrlo malo napravila
kako bi turizam postao konkurentan. Podrška je uglavnom deklarativna.
Recimo, PDV je kod nas viši nego kod konkurenata i udruga hotelijera
traži smanjenje stope sa 10 na šest posto, čime bi se djelomično mogle
ublažiti posljedice globalne krize. Hrvatska nema ni kvalitetnu viziju
razvoja turizma za sljedeća desetljeća, a boljem odnosu prema turizmu i
hotelijerima svakako neće pridonijeti ni skromna proračunska sredstava
za novoosnovano Ministarstvo turizma – stav je G. Štroka, koji smatra
da je plan o povećanju broja gostiju za dva, tri posto realan, “a možda
čak i optimističan”.
Nisu rijetki koji ne samo tih dva, tri posto nego i lanjske, te
preklanjske turističke pluseve dovode u pitanje. Mnogi će u struci reći
kako se iza rekorda i sjajnih brojki u turizmu već dvije godine
potiho valjaju veliki problemi. Recimo, hotelijeri tako ističu da su im
poslovni uvjeti pogoršani, a profitabilnost nikakva.
Nedavno su podastrli podatak prema kojemu je ukidanje nultog PDV-a na
organizirane goste iz inozemstva i uvođenje stope od deset posto u
četrdesetak analiziranih poduzeća odnijelo dodatnih čak 45 milijuna
kuna; manje u Istri, a znatno više u Dalmaciji koja je ovisnija o
organiziranim turističkim grupama.
Promijenjeni režim PDV-a tiče se, naravno, svih u turizmu, a među
najglasnijim kritičarima su agencije čiji su izleti ostali na udaru
stope od 22 posto. Dok se s jedne strane tako sapleću noge proširenju
toga dijela turističke ponude, s druge se priželjkuje i preporučuje
obogaćivanje svih sadržaja za goste. To je samo jedna od kontradikcija
s kojima se hrvatski turizam mora nositi. Ima li onda mjesta čuđenju
što u branši svi ne vjeruju da su lani i preklani rušeni stvarni
turistički rekordi.
– Godišnji rast od desetak posto na domaćem tržištu ili u Sloveniji
nije vjerojatan i on se može objasniti promijenjenim sustavom
oporezivanja u privatnom smještaju, prelaskom na paušal, a nikako
stvarnim rastom. Ili podaci o broju francuskih i japanskih gostiju.
Veliki plusevi u proteklom su razdoblju proizlazili isključivo iz
činjenice da su to gosti koji imaju naviku mijenjati boravište, pa bi
svaki gost ostao zabilježen barem kao dvojica.
U našoj evidenciji o broju gostiju puno je nelogičnosti. Skrila je,
recimo, i da iz Njemačke imamo pad i broja turista, a ne samo noćenja –
tvrdi Vojković, prema kojemu turizam zapravo stagnira već treću godinu.
Očito je da ni 2008. neće biti godina velikog preokreta i
novog turističkog uzleta. S državne razine zasad, naime, nema
vijesti koje bi najavile suprotno.
Rani Uskrs, Kosovo, nogometni Euro i Olimpijada u Kini odvući će dio nama sklonih turista pa bi i repriza lanjskih rezultata bila uspjeh
