Živimo u izazovnim vremenima u kojima pivovare traže nove mogućnosti kako zadržati potrošače. Sva su velika tržišta pod pritiskom, no pivo i dalje zadržava svoju ulogu u svijetu jer je ono oduvijek „društveno ljepilo“ ili, kako ja volim reći, prvi Facebook koji je ljude poticao na druženje. Sigurno ne bismo radili ovaj posao da ne vjerujemo u to – kaže Darko Ivančević, globalni potpredsjednik Staropramen piva, zadužen za strateško planiranje i vođenje tog brenda, odgovarajući na pitanje kako se pivari nose s današnjim sve osvještenijim i zahtjevnijim potrošačima s obzirom na to da na brojnim razvijenim tržištima potrošnja piva pada.
Receptura starih majstora
Otkako je 2012. pivovaru Staropramen za 2,5 milijarde eura preuzela sjevernoamerička tvrtka Molson Coors, zajedno sa Zagrebačkom te još sedam drugih pivovara u središnjoj i istočnoj Europi u sastavu StarBeva, u Staropramen pivu prepoznat je potencijal globalne prodaje.
Ovih se dana u Pragu obilježava i 150. obljetnica otkako je pivovaru kao svojevrsni startup osnovala skupina čeških pivoljubaca i intelektualaca. No, iako se i danas respektiraju tradicija, kvaliteta i originalna receptura čeških majstora pivara, Molson Coors, koji je kupnjom SAB Millera za 12 milijardi dolara prije tri godine postao dvostruko veći i treći globalni igrač u pivarskoj industriji, nema politiku da se sva piva proizvode lokalno. Naglasak je na kvaliteti i svježini pa proizvodnja Staropramena ima važnu ulogu i u portfelju Zagrebačke pivovare, i to u jačanju sve važnijeg premium segmenta.
– Od dolaska na hrvatsko tržište 2010. brend kontinuirano raste i na njemu je danas u top tri premium brenda – kaže Ivančević. Ukupno se prodaje na gotovo 40 tržišta diljem svijeta, s velikim naglaskom na Europu.
– Globalna prodaja Staropramena raste, što je najbolji pokazatelj visoke kvalitete piva i brenda, a nama i dokaz izuzetnog potencijala rasta na novim tržištima. Najvažnije su nam zemlje CEE, Slovačka, Velika Britanija, Rusija, Ukrajina te Švedska, u kojoj je Staropramen već godinama broj 1 premium internacionalni brend, dok je važnost Češke kao domicilnog tržišta, gdje zauzima treće mjesto u najzahtjevnijem mainstream segmentu, neupitna – ističe Ivančević.
Češka je, naime, još uvijek i jedno od vodećih globalnih tržišta po potrošnji od čak 143,3 litre po stanovniku, a u Hrvatskoj se popije oko 80 litara, što nas svrstava na 8. mjesto po potrošnji u EU, no bez stranih turista padamo na 20. mjesto, s oko 64 litre. Ukupna hrvatska potrošnja piva iznosi oko od 3,3 do 3,5 milijuna hektolitara piva, dok se samo Staropramena, koji je uz Coors Light, Miller, Blue Moon ključni brend u portfelju Molson Coorsa, danas u svijetu proizvede oko 3 milijuna hektolitara, od čega 2 milijuna izvan Češke.
– I dalje smatramo da je njegov potencijal daljnjeg rasta neupitan, s obzirom na to da smo na pojedinačnim tržištima prisutni s od 1 do 8% udjela – objašnjava Ivančević. Tvrdi da Molson Coos, pa tako i Zagrebačka pivovara, podržavaju i sve veći rast craft pivovara.
Kultura ispijanja piva
– Craft je pivarskoj industriji donio sjajnu stvar. Kultura ispijanja piva se digla, ljudi sve više poznaju pivo, razgovaraju o pivu i dok se nekada smatralo da je ovo dosadna kategorija, danas je sve zanimljivija, što nas raduje – završava Ivančević.
Prema podacima Fine, proizvođači piva u Hrvatskoj lani su ostvarili 2,47 milijardi kuna ukupnih prihoda te konsolidiranu dobit od 344,9 milijuna kuna, 26% više u odnosu na 2017. Tri velike hrvatske pivovare, članice globalnih industrija, na hrvatskom tržištu zajedno drže oko 90% udjela, a tri srednje te 70-ak zanatskih pivovara oko deset. U sektoru proizvodnje piva radila su 1622 zaposlena, 5,1 posto više nego 2017.
Prosječna mjesečna obračunata neto plaća u industriji piva iznosila je 9824 kune, što je 3% više te 75,9% više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH u 2017. (5584 kune). Izvezli smo piva za 312,6 mil. kuna, 6,3 posto više, a uvezli za 394,5 milijuna ili 6,4% više, što je rezultiralo povećanjem negativnog trgovačkog salda za 6,8 posto, tj. sa 76,8 na 81,9 mil. kuna. Najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik, a slijedi Heineken Hrvatska sa 723,4 milijuna kuna.
