U godinu dana imovina obaveznih mirovinskih fondova, u kojima 1,6 milijuna Hrvata ima osobni mirovinski račun, povećala se za deset milijardi kuna. Polovicu te svote uplatili su osiguranici kroz doprinose, a ostalo je zarada fondova! Brojke su impresivne, najbolje u deset godina otkad postoje privatni mirovinski fondovi jer su prinosi bili 9 do 15 posto!
Prije 11 godina
– Radi se o privremenom rezultatu. Tako visoki prinosi, naročito u gospodarstvu koje je u recesiji, neće se održati, komentira analitičar Danijel Nestić.
Mirovinski fondovi osnovani su prije 11 godina i prema njima se usmjerava pet posto bruto plaće, približno 400 milijuna kuna mjesečno. Privatna mirovinska štednja dogurala je na 51 milijardu kuna, od čega su 41 milijardu uplaćeni doprinosi, a deset zarada na ulaganjima u dionice i obveznice.
Stručnjaci procjenjuju da će i s privatnom štednjom buduće generacije umirovljenika živjeti lošije od sadašnjih. Razlozi su prije svega ekonomski i demografski, ali na buduće će mirovine utjecati i koncept prema kojemu se sada tri četvrtine mirovinskih doprinosa (15 posta bruta) troši za isplatu sadašnjih mirovina, a samo četvrtina (5 posto) štedi i ulaže za starost. Očekivalo se povećanje izdvajanja u drugi stup od ove godine, no zbog problema s proračunom i rejtingom promjena u omjeru uplata odgođena je do daljnjega.
Dinko Novoselec, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova, kaže da iza visokih prinosa u 2012. stoji snažan rast cijena HR državnih obveznica. Čuvanje rejtinga na početku 2012 diglo je cijenu obveznice, ali kako je krajem godine rejting ipak pao, ova bi godina tu zaradu mogla i istopiti. Početak 2013. godine nije loš, a prinosi obaveznih fondova dosad iznose 2,5 posto.
– Ne treba zaboraviti da je 2011. bila loša pa kad se zbroje te dvije, dolazi se do prosjeka od otprilike 6% godišnje, što je ujedno i ukupni prosječni prinos od početka rada do danas. To je zadovoljavajuća stopa prinosa, osobito kad se uzme u obzir da je iza nas najveća financijska kriza u povijesti, ali taj prinos koliko god bio dobar ne može nadoknaditi prenisku stopu izdvajanja u drugi stup – kazao je Dinko Novoselec.
Tek će generacija rođena 1964. godine i poslije odlaskom u mirovinu otkriti kakav će im standard donijeti privatna mirovinska štednja. Neovisno o prinosima i žilavosti fondovske industrije Nestić kaže da će se, prema sadašnjem stanju stvari i zakonskim rješenjima, nastaviti trend postupnog smanjivanja relativnog odnosa mirovina i plaća.
Pad mirovina
Godine 2010. prosječno plaćeni radnik sa 40 godina staža i 65 godina života dobio je mirovinu od 55 posto njegove zadnje plaće. Pod istim će uvjetima 2050. godine takva mirovina pasti na 38 posto plaće – predviđa Nestić.
– Mirovine iz drugog stupa činit će tek manji dio naših ukupnih budućih mirovina, a većina bit će iz prvog stupa, pa i o tome treba voditi računa kad govorimo o budućim mirovinskim primanjima. Ukupne će mirovine rasti u novčanom iznosu, u duljem roku ponešto će rasti i kupovna moć mirovina, ali rast mirovina će, prema svemu sudeći, biti sporiji od rasta plaća – kaže Nestić.
>> Hrvatski mirovinski fondovi imaju veće prinose od njemačkih
nevjerujem nista, opet lazete, kad umirovljenici svaki bude dobivao 5000 Kuna, mjesecno, onda vjerujem, jer sa takvim prihodima moze jedva kavu da si plati....javite se opet kad tako bude...