U Vladinim mjerama predviđa se povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup, zahtjev koji mirovinci imaju još od početka reforme prije osam godina. Tada se tražilo da tijekom pet godina stopa naraste na deset posto. No, ostala je na pet posto, pa stoga i sadašnja računica pokazuje da zaposleni član s prosječnom plaćom, koji počinje s izdvajanjem od pet posto u II. stup, uz realan rast plaća od tri posto i realan prinos fonda od pet posto, može očekivati otprilike jednak iznos mirovine iz I. i II. stupa.
Manje od očekivanih
S obzirom na to da se za I. stup izdvaja 15 posto iz bruto plaće, zaključak je da stopu izdvajanja za drugi stup treba svakako povećati. Odnosno, posljedica je jasna – manja mirovina od očekivanja za one koji su počeli izlaziti iz kombiniranog oblika uplata. Prema računici Raiffeisen mirovinskog društva, povećanje stope doprinosa za II. stup sa 5 na 7 posto u razdoblju od sljedećih 20 godina dovelo bi do povećanja mirovine iz II. stupa za iznos od približno 40 posto, ako se pretpostavi realan rast prinosa mirovinskog fonda od tri posto godišnje i realan porast bruto plaća za prosječnog osiguranika u iznosu od tri posto godišnje.
Nedavno su mirovinski fondovi predlagali da se stopa poveća u istom omjeru kao što raste BDP, što trenutačno predlaže i Vlada.
Mirovinci investitori
No kako za sada gospodarstvo ne raste nego pada, teško je očekivati da će se stopa brzo povećati. Jedan od glavnih argumenata za veću stopu jest i povećanje imovine mirovinskih fondova, koji su među najznačajnijim ulagačima u državni dug. No, s obzirom na to da Vlada planira i privatizaciju udjela u tvrtkama u kojima ima vlasništvo, i kroz IPO, očekuje da bi upravo mirovinci mogli biti značajni investitori. Dodatno se u mjerama predlaže i smanjenje naknade za upravljanje II. stupom. S druge strane, ukidanje porezne olakšice za III. stup, odnosno dobrovoljnu mirovinsku štednju, smatraju menadžeri mirovinskih fondova, neće smanjiti interes zaposlenika za uplatom, jer im još ostaju državni poticaji. Treći stup bio je jedini oblik štednje koji je nudio i olakšice i poticaje. Zato se može reći da dobrovoljna mirovinska štednja ostaje atraktivan štedni proizvod, a uvođenje poreznih olakšica na uplate poslodavaca za svoje zaposlenike u dobrovoljne mirovinske fondove afirmira dobrovoljnu mirovinsku štednju – kažu fond menadžeri.
evo ja se kladim sa svim vašim menađerima da će u idućih godinu dana biti pad od najmanje 15 % zainteresiranih za 3. stup.