Godišnji se rast plasmana banaka u siječnju 2021. godine zadržao na razini od 3,9 posto, koliko je iznosio i u prethodnom mjesecu.
Pritom su plasmani nefinancijskim poduzećima zabilježili ubrzavanje rasta sa 5,6 posto u prosincu 2020. na 5,9 posto u siječnju 2021., a plasmani stanovništvu usporavanje s 2,1 posto na 1,8 posto, što je posljedica kontinuirano slabe potražnje za gotovinskim nenamjenskim kreditima koja je produbila godišnji pad tih kredita.
Istodobno su stambeni krediti ubrzali rast odražavajući i dalje učinak subvencioniranja, objavili su iz HNB-a nakon sjednice Savjeta. Iznijeli su i podatke da je u posljednjem tromjesečju 2020. realni BDP porastao za 2,7 posto na tromjesečnoj razini, ali je i istodobno bio za sedam posto manji nego u istom razdoblju lani.
U siječnju 2021. godine nastavio se rast zaposlenosti i smanjenje broja nezaposlenih, ali su ti pokazatelji nepovoljniji u odnosu na siječanj 2020.; zaposlenost je niža za 0,5 posto, a nezaposlenost viša za 18,1 posto. Godišnji pad potrošačkih cijena smanjio se s minus 0,7 posto u prosincu 2020. na minus 0,3 posto u siječnju 2021., što je u velikoj mjeri bio rezultat povećanja doprinosa cijena energije te industrijskih proizvoda.
Zadržavanjem visokog stupnja ekspanzivnosti monetarne politike HNB-a, slobodna novčana sredstva banaka nastavila su dosezati povijesno najviše razine.
Prema mjesečnim podacima Ministarstva financija RH u posljednjem je tromjesečju 2020. godine manjak salda središnje države bio zamjetno nepovoljniji nego u istom razdoblju 2019. godine. Javni dug je na kraju studenog dosegao 88,5 posto BDP-a, što je povećanje za 15,9 postotnih bodova u odnosu na kraj 2019. godine.
