Izuzmu li se oscilacije u cijeni sirove nafte na svjetskim tržištima, Hrvatska, kao i Europa, već godinama nema problema s inflacijom. Prosječna godišnja stopa inflacije u godini iza nas bila je niskih 0,8 posto, s tim što su prehrambene namirnice bile u laganome minusu. Hrvatski građani otprilike 30 posto svog kućnog budžeta troše na hranu, tako da svaka promjena u cijenama hrane utječe na standard. Gleda li se prosjek godine, samo su kruh i žitarice lani poskupjeli 2,5% posto, dok je voće bilo i do 8 posto jeftinije.
Šećer divlja i u siječnju
Po povećanju cijena lani su odskočile tri kategorije proizvoda i usluga: alkohol i duhan, stanovanje te usluge u restoranima i hotelima gdje su cijene na godišnjoj razini bile više od 3 do 4,4 posto. No, prema kraju 2019. godine inflacija je ubrzala na 1,4 posto, a u segmentu hrane (plus 2,1%) u prosincu je odskočilo meso, čije su cijene bile oko 5 posto veće nego u istom mjesecu prethodne godine. Prve procjene kažu da ove godine ne treba očekivati da će cijene hrane u Hrvatskoj mirovati kao prošle, koja je počela s nižim PDV-om na glavne prehrambene artikle. Dapače, 2020. godina počinje rastom trošarina na duhan, piće i sokove, a HNB procjenjuje da se učinku najnovijih poreznih i drugih promjena može pripisati oko 0,3 postotna boda očekivane ovogodišnje inflacije.
Uz više trošarine, imamo i vraćanje ambalaže na mliječne proizvode od 50 lipa, što će utjecati na cijene mliječnih proizvoda. Središnja banka očekuje da će ove godine hrana poskupjeti do 2 posto, za razliku od blagog minusa od 0,2 posto iz prošle godine. Nadalje, očekuje se da će na svjetskom tržištu doći do poskupljenja prehrambenih sirovina oko 2,5 posto. Samo u siječnju šećer je na svjetskim burzama poskupio 10 posto u odnosu na prosinac.
– Inflaciju na godišnjoj razini prema gore guraju meso i povrće, pojašnjava Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke.
– Ključna su dva efekta, od prosinca se manje vidi efekt nižeg PDV-a na godišnju promjenu cijena mesa, što će još više doći do izražaja u siječnju. Drugi je efekt svinjske kuge u Kini – ona je podigla globalne cijene svinjetine pa se to osjeti i kod nas, ističe Šošić.
Cijene žitarica i mliječnih proizvoda bile su cijelu prošlu godinu pod kontrolom, no na svjetskim tržištima pred kraj godine došlo je do naglog rasta cijena mesa, ulja i šećera, uočili su analitičari Arhivanalitike. Prije nego što je uopće počeo harati novi koronavirus, u Kini je zbog svinjske kuge smanjen tov svinja za osam posto, što nije ostalo bez odjeka na cijenama svinjetine. Šećer je poskupio jer je pala proizvodnja šećera u Indiji, Pakistanu i Tajlandu zbog vremenskih uvjeta, a u Brazilu su se seljaci sa šećera prebacili na proizvodnju biogoriva.
Mršavi jelovnici
U Arhivanalitici čak dvoje da to pred kraj godine nije bilo ‘prolazno titranje’, već ostavljaju mogućnost da se inflacija vraća na velika vrata. Svijet je povezaniji nego što se misli, pa se zbivanja u jednom dijelu svijeta vrlo brzo prelijevaju na ostatak. Inflacija nije bauk ni za Hrvatsku ni za Europsku uniju dulje od desetljeća, zbog čega su monetarne vlasti sve činile da rast potrošačkih cijena poguraju na idealnih 2 posto. Američko ministarstvo poljoprivrede predviđa da će u SAD-u cijene hrane rasti između 1,5% i 2,5%, s tim što će ekstremni vremenski uvjeti imati sve više utjecaja na dnevni jelovnik i cijene hrane. Ove se godine očekuje smanjenje prosječne cijene sirove nafte na svjetskom tržištu za oko 7 posto, pa bi se na neki način mogla dogoditi preraspodjela, odnosno jeftiniji energenti mogli bi amortizirati negativne učinke poskupljenja hrane. Troškovi prijevoza odnose 15 posto kućnog budžeta, a stanovanja oko 15 posto.
VIDEO Plaće radnika u najvećim trgovačkim lancima
Bez brige, Plenki i njegov putujući cirkus ministara su se dobro namirili lovom i nekretninama, nema mjesta panici.