Neće biti nikakvih sankcija ni dodatnih pritisaka na Hrvatsku, optimistično je procijenio potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon što je s ministrom financija Borisom Lalovcem izašao s današnjeg ključnog sastanka u Europskoj komisiji.
Europski povjerenik za ekonomiju Pierre Moscovici ocijenio je razgovor “vrlo pozitivnim”, no ipak i upozorio da “postoji još posla koji (hrvatska Vlada) treba obaviti, a malo je vremena preostalo”.
Bez detalja
Grčić i Lalovac predstavili su Moscoviciju osnove nacionalnog programa reformi, ali novinarima detalje nisu otkrivali. Neslužbeno smo, ipak, doznali da među nove reforme spada i Vladin plan smanjenja broja državnih agencija za 11, ali da je pitanje predstavnika Komisije na sastanku bilo kakav će učinak spajanje imati na rad i troškove tih agencija. Bruxelles ne želi da se spajanje provodi samo radi spajanja, već unaprijed želi vidjeti točan učinak toga. Druga je mjera koju Vlada predstavlja Komisiji kao strukturnu reformu precizno definiranje limita zaduživanja javnih poduzeća, a taj će limit biti vezan uz restrukturiranje.
Na sastanku su spominjane još neke ideje, no sve će to postati formalno tek kada Vlada sve uvrsti u nacionalni program reformi, koji treba biti usvojen i poslan Bruxellesu do 21. travnja. Na temelju tog dokumenta Komisija će u svibnju procijeniti jesu li reforme dovoljno ambiciozne i uvjerljive. Ako nisu, Komisija će u svibnju pojačati ekonomski nadzor nad Hrvatskom. U Bruxellesu postoji bojazan da zbog izborne godine Vlada neće biti spremna na ambiciozne reforme, no Grčić je povjereniku Moscoviciju rekao da se ne brine o tome.
– Mi radimo ovaj posao kao da ovo nije izborna godina. Uostalom, polazimo i sa stajališta da to radimo za novu vladu, a u novoj vladi opet ćemo biti mi pa, dakle, radimo to za sebe – zaključio je Grčić. No, povjerenik Moscovici je nakon susreta s Grčićem i Lalovcem pred Odborom za ekonomske poslove Europskog parlamenta spomenuo Hrvatsku kao državu članicu u kojoj “u prethodnom razdoblju nismo vidjeli pozitivne pomake”.
– U idućih nekoliko dana radit ćemo na novim mjerama štednje, to je neminovno. Ali mislim kako to neće biti drastično i da neće ugroziti poziciju građana koji najviše ovise o proračunu – dodao je Grčić.
Dvojaki problemi
Problemi koje Hrvatska ima u sklopu ekonomskog nadzora iz EU dvojaki su: jedan je problem deficit koji raste, a drugi su makroekonomske neravnoteže. Problem s deficitom eksplodirao je proteklih dana kada je postalo jasno da će se proračunski manjak povećati zbog nove metodologije izračuna. Problem makroekonomskih neravnoteža znači da Vlada ne mora samo smanjivati javni dug i deficit, nego i provoditi reforme koje se tiču cijelog gospodarstva.
Ivana Maletić, HDZ-ova europarlamentarka koja je danas susrela Moscovicija na sjednici odbora u EP-u, smatra da Vlada nema snage provoditi takve reforme.
– Komisija će zasigurno nastaviti pojačani monitoring nad Hrvatskom, to ne možemo izbjeći – kaže Maletić, koja ipak, kao ni Grčić, ne očekuje da će EK primijeniti i sankcije protiv Hrvatske u obliku zamrzavanja fondova EU. – To može biti krajnji korak, tek nakon nekoliko godina neprovođenja aktivnosti – kaže Ivana Maletić.
Grčić u Bruxellesu: Moramo uštedjeti između milijarde i 2 milijarde kuna. U tim gabaritima ćemo se kretati i taj posao ćemo odraditi
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) April 14, 2015
Grčić: O konkretnim mjerama govorit ćemo nakon usklađivanja s Europskom komisijom. Nikakvih sankcija niti pritisaka neće biti
— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) April 14, 2015
>> Lalovac i Grčić u Bruxellesu iznose uštede
>> Milanović: "Nisam siguran da bi kuna trebala devalvirati, ali ništa nije klinom zapisano"
neka kaže što je radio na barikadama 91