Skup u Opatiji

Lovrinčević: Reforme su nužne, ali nisu dovoljne za rješavanje krize

Opatija
Foto: Nel Pavletic/PIXSELL
1/8
12.11.2014.
u 14:40

Što napraviti kako bi se smanjila nezaposlenost i potakao rast gospodarstva političko je i ekonomsko pitanje oko kojeg su podijeljeni ekonomisti i političari – rekao je danas u Opatiji na otvorenju 22. tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista izaslanik predsjednika RH Boris Cota

Što napraviti kako bi se smanjila  nezaposlenost i potakao rast gospodarstva političko je i ekonomsko pitanje oko kojeg su podijeljeni ekonomisti i političari – rekao je danas u Opatiji na otvorenju 22. tradicionalnog savjetovanja Hrvatskog društva ekonomista izaslanik predsjednika RH Boris Cota dodajući da se u nas svi slažu da bi poželjno bilo smanjiti porezno opterećenje i budžetske troškove, a po njemu, u gospodarstvu kombinirati troškovnu konkurentnost sa specijalizacijom u nekim djelatnostima. 

Na ovogodišnjem skupu  glavna je tema Ekonomska politika Hrvatske u 2015. godini, no u Opatiju nije došao nitko iz Vlade, ali je već prvoga dana savjetovanja aktualna kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović održala predavanje o mogućnostima prevladavanja ekonomske krize i propuštenim  prilikama i novim izazovima. Već na početku svog izlaganja Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, podsjetio je  da godinama ponavlja i upozorava na iste probleme: pogrešan pristup ekonomskoj politici, ako , dodao je, zadnjih 15 godina uopće i postoji neki pristup.  Za Jurčića ne postoji kriza u svijetu, a nema ni objektivnih razloga da Hrvatska bude u krizi.

U nas uvijek postoje zablude i iluzije da će nas netko drugi spasiti, strane investicije, MMF, europski fondovi, ali to ne može pokrenuti Hrvatsku – rekao je Jurčić dodajući da  glavni pokretač hrvatskog gospodarstva  mora biti vlastita politika investicija.

- Resursi su u Hrvatskoj neiskorišteni, strane investicije i kapital su dobrodošli, ali najveći kapital neke zemlje je sposobna Vlada koja zna iskoristiti resurse, zaposliti ljude da resurse pretvore u proizvode, a da bi to znali moraju biti obrazovani – rekao je Jurčić osvrćući se  i na znanost i obrazovanje kao ključan faktor razvoja.

Pri tom je rekao da je Hrvatska u problemu "otkako je hrvatska politika prekinula vezu sa znanosti".

Željko Lovrinčević  je, govoreći o raspletu krize u EU i položaju Hrvatske , rekao da su dosadašnje prognoze od početka recesije bile preoptimistične za EU što je još izraženije u Hrvatskoj.

Na kraju 2014. godine javni dug Hrvatske bit će 81 posto BDP-a, ako se uključi HBOR, oko 85 posto, što je najviša razina javnog duga od svih zemalja članica EU, a u 2015. i 2016. godini Hrvatska će biti ekonomija s najvećim deficitom proračuna  i s najvećom razinom javnog duga – rekao je Lovrinčević ocjenjujući da će krajem 2016. godine doći do problema u servisiranju javnog duga..

Lovrinčević smatra da je Hrvatska sada na prijelazu iz depresije u duboku društvenu i gospodarsku eutanaziju koju obilježava dugoročni gubitak konkurentnosti, kriza povjerenja u političku strukturu,emigracija stanovništva i bijeg kapitala iz zemlje.

- Reforme su nužne, ali nisu dovoljne za rješavanje krize – naglasio je dodajući da je potrebno rekonstruirati društvo na novim osnovama. Smatra da je potreban  novi odnos prema gospodarstvu, poduzetništvu , značajna promjena svjetonazora, ali i nova politička garnitura.

Komentara 6

TH
than
14:52 12.11.2014.

Ukratko treba rasterati sve koji su vodili drzavu i one koje su pozaposljavali preko rodbinskih i partijskih veza, te krenuti iz pocetka. Samo onda ne krecemo iz 'niskog', vec visokog starta, odnosno s enormnim dugom i ruiniranom ekonomijom.

DA
danijelrukavina4
20:13 12.11.2014.

Poštovani gospodine Zorane i gospodine Tomislave, da Vam najprije pojasnim kako ja vidim ovu našu državu, Republiku Hrvatsku. Vidim ju kao jedna drvena seoska kola, koja vuku konji, koja se penju po kosini na vrh brda (vrh brda zamišljam kao budućnost). Ta kola vuku, kao što sam rekao konji – to bi trebali biti svi građani koji vuku kola ( pune proračun i time pridonose da kola mogu uopće funkcionirati). U kola se nakrcali putnici – to je ta nadgradnja, na državnom proračunu. Putnika ima u kolima jako puno, previše, (više ih i ne stane, a svi se drže kola i neće da siđu s kola, premda vide da kola sve sporije idu, a mnogi u kolima i uviđaju da i nema šanse da se popnu na vrh, ali ne pada im na pamet da siđu s kola i probaju pogurati i sami (pridružiti se konjima), a što bi i sišli kada se ljepše voziti. Tako da ih konji jedva vuku. Konji uslijed iznemoglosti pomalo krepavaju, pomalo stare i sve ih je manje. Još je veći problem što u kolima uvijek imaš dva glavna vozača ( uz još nešto suvozača ), a oni nisu složni. Svaki ima svoju viziju kako bi trebalo tjerati kola po kosini, prema vrhu brda. I tako se vozači mijenjaju, jedan ide na uzde, a onaj koji je bio do tada na uzdama, sada ide na onu kočnicu na kolima (znate onu koja izgleda kao kurbla, pa ju okrećeš dok moraš zakočiti. I tako, dok jedan nastoji potjerati kola, drugi fino na kočnicu i kurbla li kurbla. Još mu veli, ajde sad da vidimo tebe, kako ćeš ti, kada ja nisam znao. Pored kola idu i oni koji nisu stali u kola ( to su oni koje nije imao tko ukrcati u kola, jer nisu imali nikoga svoga u kolima da im da ruku da se ukrcaju, nitko ih nikada i nije pozvao da se ukrcaju, ili su bili premladi ili prestari da se sami ukrcaju u kola, pa da se voze, ili su oduvijek i sami hodali uz kola, nisu ih kola ni zanimala). Oni mnogi mladi, koji su hodali uz kola, naučili dobro hodati, vidješe da kola sve sporije idu uz brdo i zaključiše da kola i neće stići na vrh brda, pa odabraše svoj put i „od hodaše“ svojim putevima prema vrhu, onako hodajući prestigli i kola. E sad, imaš dosta onih koji i dalje vuku kola i koji i dalje hodaju uz kola i stalo im je i do toga da kola stignu na vrh. Svi ti kojima je stalo da kola stignu na vrh, a vide da će ih morati pogurati, stalo im je do toga da kada već moraju gurati kola, da ta kola budu čim lakša. Isto tako, shvatili su, moraju biti sigurni da su oni koji su u kolima jedinstveni, to jest da su svi „na uzdima“, a da nema kočničara. Da bi bili sigurni da će u kolima biti jedinstveni, znaju, moraju im ograničiti boravak u kolima - „ na uzdima“. I oni koji su na uzdima trenutno, znati će, da će poslije (kratke) „vožnje u kolima“, sigurno se vratiti na „vuču“ i „poguranac“. Ovo sam pisao, mislim pred Uskrs. Još uvijek aktualno. To je samo dio.

JO
jozomali
16:01 12.11.2014.

than....upravo tako treba rasjerati SVE koji su v ladali političkom scenom...a to uključuje i sadašnju opoziciju....i da potvrdim ove sad svakako treba potjerat

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije