- Kada se govori o koristima od EU, treba imati na umu da su nove članice EU ušle u uniju u vrijeme kada je situacija bila dobra, a mi smo ušli u vrijeme krize, te i da njima bez obzira na situaciju na tržištu početak nije bio lagan – rekao je Branko Baričević, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik u predstavništvu EK u Hrvatskoj na skupu Dvije godine u EU u organizaciji konzultantske kuće PwC i tjednika Lider.
Ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić rekao je da su pomaci posebno vidljivi u posljednje vrijeme – od rasta investicija do izvoza i zapošljavanja pa i ušteda u proračunu u odnosu na plan. Iskazao je nadu i vjeru da će se trend pomaka iz krize nastaviti i dalje te smatra da bi situacija kod nas bila puno bolja, da smo imali novac koji je bio na raspolaganju novim članicama EU kada su ušle u uniju. Jer, tada se je novim članicama rast izvoza povećao s godišnjih jedan posto na oko tri do pet posto, a izvan EU nekima i do 10 posto. Usporedo su im rasle i investicije, oko 1,5 do tri posto. A što se tiče iskoristivosti sredstava iz fondova, niti one nisu u prve dvije godine povlačile novac.
- Primjerice, Češka je u drugoj godini ugovorila 20 posto sredstava, ali isplata nije bilo. Rumunjska u dvije godine nije niti ništa ugovorila. A mi prve isplate očekujemo krajem ove ili početkom sljedeće godine – rekao je Grčić te zaključio kako je ključ za napredak bolja konkurentnost.
Direktorica EBRD-a u Hrvatskoj Vedrana Jelušić Kašić vjeruje u nastavak oporavka koji je vidljiv kroz rast BDP-a u prvom kvartalu, a i HNB predviđa daljnji rast BDP-a. Baričević je rekao da se s Grčkom uopće ne trebamo uspoređivati, jer nismo u eurozoni i kod nas EK i Vlada rade na rješavanju problema, odnosno, tvrdi, ne prijeti nam grčki scenarij.
Guverner HNB-a Boris Vujčić upozorio na problem javnog duga, koji je porastao sa 39 posto prije kriza na lanjskih 85 posto udjela u BDP-u. Iako je uzrok tome djelomično i drugačija statistika, jer se je u dug pribrojao HAC, ARZ, HŽ, HBOR, lokalne jedinice i HRT, bez obzira taj bi dug i bez njih bio opet znatno veći u odnosu na sedam godina prije, odnosno 68,6 posto. Ostatak od 9,5 posto duga odnosi se na HAC i ARZ, 0,7 posto na HŽ, 4,6 posto na HBOR, 1,6 posto na lokalne jedinice te 0,1 posto na HRT.
- To je efekt grude snijega, što je dug veći, potreban nam je i veći nominalni rast BDP-a, ili kumulativni suficiti proračuna u sljedećim godinama. Bezbolnije je to učiniti kroz rast BDP-a, jer tada je i potrebno manje ostvariti suficit, ali za to su potrebne strukturne reforme – rekao je Vujčić.
Na zaključak kako se politika HNB-a nije mijenjala Vujčić je odgovorio ' da ne treba mijenjati nešto što je dobro', dodavši da se politika koju središnja banka vodi vani cijeni.
>> Europski parlament duboko podijeljen, što će biti s Transatlantskim sporazumom?
ha,ha,ha oporavak, ha,ha,ha, a grcki scenario nam ne prijeti,....ha,ha,ha, zivi bili pa vidjeli. Grcki scenario mozda ne ali bankrot bi se mogao dogoditi i to vrlo lako........kod nas j situacija ne 5 do 12 nego je 12 i 5.,.....................jedino je sigurno borba za pozicije i stolice ide u sljedecu rundu..... A tko se brine za Hrvate i Hrvatsku,...nitko... ove sve ekipe bilo koje partije vode bitku laktasa i uhljeba...........Sve jedno koja partija, nitko ne nudi rijesenje krize,.....sve ono hocemo, mi cemo, znamo mi,.....i na kraju pusiona.