Nikad nećemo doznati bi li se dogodili neki od slučajeva iz afere sisačke županice Marine Lovrić Merzel ili bivšeg varaždinskog gradonačelnika Ivana Čehoka da imamo propisanu metodologiju i kriterije procjene vrijednosti nekretnina, koji postoje tek u formi nacrta uredbe Ministarstva graditeljstva, i da imamo zakon o sudskim vještacima kakav još od 2004./2005. imaju BiH, Crna Gora pa čak i Republika Srpska? Okrivljeni drže da su žrtve pogrešnih procjena vještaka po izboru DORH-a. Iako se javnost zbog mogućih drastičnih razlika u procjenama već pita je li otvorena sezona lova na lokalne dužnosnike te iako će nam se svi detalji razloga sumnji DORH-a otkriti tek na suđenjima, čini se da je ipak potreban “X-faktor” da bi se pobudio interes DORH-a. Naravno da dogovorena vještačenja nikakvi zakoni neće spriječiti, ali mogu umanjiti lakoću njihova postizanja, opći nered i razmjere kaotičnog stanja koje potiče kriminalne ideje.
– Presijecite sve afere poput sisačke ili Planinske donošenjem zakona o sudskim vještacima i osnivanjem Komore sudskih vještaka – apelirala je predsjednica Hrvatske udruge sudskih vještaka (HDSV) mr. sc. Melita Bestvina i nedavno u dopisu poslanom premijeru Zoranu Milanoviću.
Neorganiziranost sudskih vještaka takva je da je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u nekoliko slučajeva utvrdio kršenje ljudskih prava u medicinskim vještačenjima, a slične je probleme Ured zastupnice Hrvatske pred ESLJP-om uočio i u još nekoliko slučajeva koji se tek trebaju rješavati. Riječ je o psihijatrijskim vještačenjima dvojbene kvalitete jer su izrađena bez osobnog pregleda vještaka, već isključivo temeljem telefonskog razgovora s osobom koja je vještačena, i/ili putem medicinske dokumentacije. U slučaju Bajić protiv Hrvatske, u kojem je bila riječ o nesavjesnom liječenju kao uzroku smrti pacijenta, vještačenje su proveli zaposlenici ustanove u kojoj radi i liječnik koji je vještačen!? Stoga je zastupnica RH pri ESLJP-u Štefica Stažnik jesenas pitala Hrvatsko društvo sudskih vještaka (HDSV) educiraju li se i kako sudski vještaci o principima neposrednosti (pregleda), neovisnosti, odnosno o rješavanju sukoba interesa te je tražila izvještaj o stegovnim postupcima protiv vještaka. Inzistirala je i da HDSV kod stručne obuke vještaka te u stegovnim postupcima, radi očuvanja etičnosti i morala svojih članova, povede računa o okolnostima koje su isplivale na Europskom sudu.
Obveza udruživanja vještaka
Odgovoreno joj je da HDSV nema ingerencija nad edukacijom vještaka medicinske struke, već da se ona provodi u Hrvatskoj liječničkoj komori te da ni drugi vještaci iz više od stotinu različitih područja nemaju obvezu biti članovi neke od udruga vještaka, dok se recimo u Češkoj, Slovačkoj ili Mađarskoj moraju udruživati u Komoru koja onda ima pravo sve stručno i etički nadgledati i sankcionirati.
Takvo nezadovoljavajuće stanje u Hrvatskoj je od 1998., a niti je riješeno 2008. kad je donesen “novi” Pravilnik o stalnim sudskim vještacima koji je samo kozmetički dotjeran, dok su cjenik i visina bodova prepisani iz 1998. godine, odgovorili su iz HDSV-a Štefici Stažnik. Na “novi” Pravilnik napisali su 16 stranica primjedbi, ali ih je bivša ministrica pravosuđa Ana Lovrin ignorirala, kao i njezin nasljednik Dražen Bošnjaković.
Zamislite kad bi se odvjetnici tako organizirali u više udruga te najvećim dijelom bili izvan sustava kao “slobodni strijelci” bez stručne i profesionalne kontrole, cjenika, obveze stručnog usavršavanja, stegovne odgovornosti...!?
– Posljedica toga je da je naš sat rada 30-35 kuna, a recimo odvjetnika 250 kuna! Kad smo to prezentirali inozemnim kolegama, bilo nam je neugodno od njihovih reakcija jer nisu mogli vjerovati da je riječ o takvim iznosima koji 16 godina nisu promijenjeni bez obzira na porast životnih troškova!? – kaže predsjednica HDSV-a.
– Odvjetnik Charles Gardner iz Londona, tajnik Euroexperta, najviše institucije sudskih vještaka EU u koju se upravo učlanjuje i HDSV, iznenađen takvim stanjem, zaključio je kako se vještacima u Hrvatskoj krše ljudska prava dugogodišnjom ignorancijom rješavanja njihovih problema, kao i neplaćanjem vještačenja koje zatraže sudovi. Neki vještaci čekaju godinama da ih se isplati. Pa, gdje toga ima u uređenoj državi!? – ističe Melita Bestvina.
HDSV je tražio ocjenu ustavnosti Pravilnika iz 2008., ali Ustavni sud pet i pol godina to nije riješio i pitanje je hoće li to učiniti jer je 3. travnja stupio na snagu opet “novi” Pravilnik pa ima još 11 mjeseci do isteka ustavnozakonskog roka i obustave postupka ocjene ukinutog starog pravilnika. Naravno da su u HDSV-u, a njihovo mišljenje dijeli i Hrvatsko društvo za medicinska vještačenja i Hrvatska strukovna udruga vještaka i eksperata, ogorčeni neaktivnošću Ustavnog suda i Ministarstva pravosuđa.
Od ministra Orsata Miljenića odmah su po njegovu preuzimanju dužnosti tražili obrazloženje za naknadno izbacivanje sudskih vještaka iz Strategije reforme pravosuđa do 2015., ali odgovor nisu dobili. Zbog alarmantnog dopisa vezanog za presude ESLJP-a pisali su i premijeru Zoranu Milanoviću i predsjedniku Sabora Josipu Leki tražeći žurno donošenje zakona o vještacima te su naveli kako velik broj sudskih vještaka želi da se o svemu izvijesti potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za pravosuđe Viviane Reding. Prethodno su izvijestili ministra Miljenića kako su oni kontinuiranim upozorenjima o katastrofalnom stanju vezano za sudska vještačenja skinuli sa sebe odgovornost. Podsjetili su ga da je nacrt zakona radna skupina Ministarstva pravosuđa sačinila još u travnju 2013. godine. Odgovorila im je ministrova zamjenica Sandra Artuković Kunšt, koja je lani u rujnu bila i na Kongresu sudskih vještaka pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića, kad su vještaci za svoja nastojanja dobili podršku predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina, DORH-a, Ministarstva graditeljstva i mnogih sudaca. Unatoč svemu, te naknadno pristiglom dopisu zastupnice RH pri ESLJP-u, zamjenica ministra pravosuđa vještacima je odgovorila ono što je i nama iz Ministarstva pravosuđa rečeno u odgovoru na upite.
Dakle, zakon o sudskim vještacima nije u normativnom planu za ovu godinu zbog opterećenosti drugim prioritetima iako je Ministarstvo pravosuđa svjesno važnosti tog zakona za funkcioniranje pravosudnog sustava. Jedan od prioriteta bio je i novi Pravilnik o stalnim sudskim vještacima koji ništa značajno nije promijenio. Njegovu donošenju nije prethodila javna rasprava, kakvu ministarstva provode kad je riječ o zakonskim prijedlozima, tako da vještaci opet nisu mogli dati svoje primjedbe. HDSV je dobio potvrdu iz Ureda povjerenice za informiranje da su bili dužni provesti raspravu i objaviti nacrt pravilnika te da su uočili da javna tijela ne postupaju sukladno obvezi iz Zakona o pravu na pristup informacijama pa su najavili pojačani nadzor.
Inače, u nas je u trima udrugama oko 2100 vještaka, od kojih u HDSV-u oko 1300, dok ostali od ukupno 3500 vještaka nisu članovi nijedne udruge. Tko njih kontrolira!?
Podržala ih Škare-Ožbolt
– Zamislite kad bi se odvjetnici tako organizirali u više udruga te najvećim dijelom bili izvan sustava kao “slobodni strijelci” bez stručne i profesionalne kontrole, cjenika, obveze stručnog usavršavanja, stegovne odgovornosti...!? – kaže Melita Bestvina. U jednom od dopisa HDSV-a, od ministra Miljenića su tražili da otkloni pritiske iz nekih strukovnih komora koje se bezrazložno osjećaju ugroženima mogućim osnivanjem Komore sudskih vještaka.
– Usvajanjem europskih standarda, dobilo bi se i na kvaliteti vještačkih stručnih nalaza, zakonom bi se uredio pravni i porezni status te hiperprodukcija vještaka, kriteriji certificiranja i stalnog stručnog usavršavanja, zaštitio bi se poslovni integritet i osigurala neovisnost sudskih vještaka... – nabraja koristi od zakonskog uređenja predsjednica HDSV-a. Od 2009. u stegovnim postupcima iz HDSV-a isključena su četiri vještaka i izrečene su dvije opomene u 58 postupaka s tim da većina zahtjeva nije razmatrana jer su podneseni protiv vještaka koji nisu članovi ili su podneseni u tijeku suđenja od stranke u postupku. Unatoč planu Ministarstva, HDSV se nada pozitivnom ishodu inicijative saborske zastupnice Vesne Škare-Ožbolt, bivše ministrice pravosuđa, koja je u proceduru uputila svoj prijedlog zakona o sudskim vještacima.
Jedini ispravni kriterij tržišta je potražnja. Ukoliko potražnja za nekom nekretninom ne postoji ona se može pojaviti samo snižavanjem cijene. Znači, vrijednost nekretnine je onolika koliko je kupac spreman platiti. Koji to sudski vještaci mogu procijeniti vrijednost nekretnine i to u ova vremena.