Takve upute dobili smo od uprave. Poslije Uskrsa akcijsku ćemo cijenu odlijepiti s etikete pa će vrijediti samo ova srednja – odgovara prodavačica u Benettonu na naše pitanje o čak trima različitim cijenama na istom komadu dječje odjeće. Ne samo da taj i ostali artikli "na akciji" nisu posebno izdvojeni kako nalaže Zakon o zaštiti potrošača nego su na deklaraciji, uz tek nejasno prekriženu najvišu cijenu, i dvije cijene ispisane crvenom kemijskom olovkom. Jedan komad odjeće stajao je 299 kuna, a sada stoji 209 i 150 kuna. Na drugome pak ispod "preporučene cijene" od 79 kuna stoji 55 i 40 kuna – što Igor Vujović, predsjednik društva Potrošač, s kojim smo uoči Uskrsa obišli trgovine u jednom zagrebačkom šoping-centru, objašnjava nepoštenom poslovnom praksom trgovca, odnosno dovođenjem potrošača u zabludu.
U šoping s povećalom
– Pitanje je i koju bi nam cijenu na koncu naplatili. Nije, naime, rijetkost da na blagajni slučajno ili namjerno očitaju upravo višu cijenu – kaže Vujović, ističući kako je pritužbi potrošača na to sve više. Pravila o slovima na deklaraciji od najmanje 1,2 milimetra od početka godine za neprehrambenu robu ne vrijede pa je u takav šoping najbolje ići s povećalom. Ipak, ni s najsitnijim slovima na dnu kutija, dijelu cipela i čizama poljskog CCC-a ne zna se zemlja porijekla, dok u Sportini, uz pogrešno deklarirani muški prsluk kao pulover, na "posebnoj" ponudi "od 99 kuna", na polici ne nude ništa jeftinije od 99,99 kuna. U Marks&Spenceru vanjsku su deklaraciju "potrošili" da bi na njoj napisali kako se podaci o artiklu mogu vidjeti na unutarnjoj deklaraciji robe, koju je teško naći.
– Mogli su tako napisati i da se cijena pogleda na blagajni – kaže Vujović, ističući kako inspekcija sve to, ne prođu li trgovci samo s opomenom, može kazniti sa 10 do 100 tisuća kuna. Pa tako i H&M, u kojemu na dijelu artikala na deklaraciji nismo našli baš ništa osim broja, bar-koda i cijene. Valjda i oni očekuju da se potrošači snađu izvrćući robu i prevodeći ušivene etikete.
Na Terra Novu i New Yorker Vujović nema nijedne zamjerke, a pohvalno je i to, objašnjava, što su strani trgovci u dućanima u Hrvatskoj uveli i praksu povrata kupljene robe, odnosno novca u roku od 14 do 28 dana (Marks&Spencer i 35 dana), iako ih nijedan zakon na to ne obvezuje. Zakon takvo što (14 dana!) propisuje samo za robu kupljenu na daljinu. U Kruni mode potrošačima je na deklaraciji ispisana čitava matematika koliko su određeni proizvodi sniženi, no s pojeftinjenjem od 55% na cijenu od 400 kuna, proizvod stoji 180, a ne 220 kuna. U Bio&Bio trgovini pak kutija zobenog mlijeka "vrišti" u originalu velikim natpisima na stranom jeziku kako ne sadrži mlijeko ni soju, a na deklaraciji, na kojoj bi po novome alergeni trebali biti posebno istaknuti, takvo što ne piše ni najsitnijim slovima.
– Na deklaracijama se vrlo često izostavljaju najbitniji podaci prilikom prevođenja s izvornog jezika. Zar je tako teško točno prevesti deklaraciju, istaknuti podatke o alergenima ili pak točne podatke o količini određenih sastojaka – pita Vujović.
Trik – "gratis" proizvod
Posebna su priča trikovi i zavaravajuća poslovna praksa trgovaca za "gratis" proizvode koje potrošači itekako plaćaju zavedeni ambalažom i informacijom, ističe Vujović, što potvrđuje i pomoćnik ministra gospodarstva iz Uprave za inspekcijske poslove Ismar Avdagić. Njihova inspekcija proteklih je dana pročešljala 132 trgovine mješovitom robom i u njima 500 prehrambenih i neprehrambenih gratis proizvoda. Pokazalo se kako je čak 80 trgovaca "gratis" proizvodima zavaravalo potrošače. Podneseni su optužni prijedlozi, a novčane kazne za takve prekršaje su između 10.000 i 100 tisuća kuna, objašnjava Avdagić. Nakon panike koju su inspektori izazvali prošli tjedan, to je vjerojatno i razlog što se broj gratis proizvoda u trgovinama drastično smanjio. No akcijske prodaje i deklaracije, sudeći po viđenom, zasad se ne nadziru.
– Evidentno je da se često krše potrošačka prava, kao da trgovcima nije jasno da im se prevareni kupac neće vratiti. Potrošači se od nepoštene poslovne prakse trgovaca mogu zaštititi tako da kupuju planski i informiraju se o proizvodima koje kupuju – kazao je Vujović.
>> Štednjake, perilice, mobitele proizvode tako da se brže kvare
>> Znate li kako nas trgovci varaju: Pet tajni uspješnog šopinga
Ne treba meni predsjednik društva Potrošač da nakon svih ovih primjera zaključi da je to nepošteno od trgovaca. To znam i sam. Mene zanima što je Potrošač napravio da to nestane. Ništa.