Natpis “Hrvatsko LGBT kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka” postavljen na pročelju zgrade kazališta na Dan neovisnosti, a usto i isticanje zastave duginih boja, čin je kojim je nova uprava kazališta nastavlja program o novom i drukčijem riječkome HNK, otvorenome prema manjinskim zajednicama koje dosad, kako kažu, nisu bile uopće ili adekvatno zastupljene.
Od dolaska Olivera Frljića na mjesto intendanta riječkoga kazališta u javnosti se uglavnom govorilo o dugovima stare uprave, konceptu novog, odgovornog i različitoga kazališta, “obrazovanju” publike, što je gotovo zasjenilo kazališni program.
Tragikomična “proslava”
Tako je i ovotjedna “provokacija” uzburkala duhove. Igor Žic, autor posljednje povijesti grada Rijeke i glavni urednik časopisa “Književna Rijeka” drži opasnim kada većina maltretira manjinu, no još opasnijim kada manjina maltretira većinu. – U vezi s tragikomičnim događajima vezanim uz “proslavu” Dana neovisnosti u Rijeci, što uključuje preimenovanje kazališta u “Hrvatsko homoseksualno kazalište Ivana pl. Zajca”, a nastavlja se na preimenovanje iste institucije u “Narodno kazalište”, naravno, bez hrvatsko, te reklame na lokalnome radiju uz “Internacionalu” i “Bandieru Rossu” za Talijansku dramu, uz “izložbu” Giovannija Morbina u Malome salonu, koji je hodao gradom uz fašistički pozdrav, propitujući “hrvatski” fašizam danas te izložbu “Socrealizam modernizam” u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti, može se citirati jedna cinična njemačka primjedba vezana uz Austrijance: “Treba cijeniti okretnost Austrijanaca koji su cijeli svijet uvjerili da je Hitler bio Nijemac, a Mozart Austrijanac!” A ja bih dodao i da su cijeli svijet uvjerili i da je Mozart bio, prije svega, slastičar, barem ako je suditi po “njegovim” kuglama – zaključuje Žic.
Operni pjevač Bojan Šober, nekadašnji ravnatelj Opere u riječkome HNK i svojedobno v.d. intendanta, ističe kako u vrijeme dok je obnašao te dužnosti nije imao osjećaj da je itko u kazalištu bio diskriminiran. – Držim da je HNK uvijek bio otvoren za sve, ne vidim smisla ovoj provokaciji, kao poslovni čovjek mogu razumjeti želju za samoisticanjem, promidžbom, pa čak i za izazivanjem konflikta iz kojih bi trebalo izići nešto dobro. Neprimjereno je, naročito na Dan neovisnosti – kaže Šober.
"Izašao je izvan konteksta"
Teatrolog prof. Darko Gašparović i bivši intendant HNK Ivana pl. Zajca ovaj (na)čin ne odobrava. – Kod Frljića smo navikli da je riječ o redatelju žestoke provokacije, no ovdje je izišao izvan konteksta. Ne može mijenjati ime kazališta bez suglasnosti Ministarstva kulture i Grada Rijeke. Ne bi to trebao činiti, u predstavama ima apsolutnu umjetničku slobodu. Cijenim ga kao hrabroga redatelja i nadam se da takvo što više neće raditi – komentirao je Gašparević. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel ne želi se miješati u rad kazališta.
– Nemam namjeru to činiti ni ubuduće. Uloga kazališta je buditi strast kod publike i usmjeravati pažnju javnosti na različite pojave u društvu. Vodstvo našeg kazališta očito to i radi, a s obzirom na medijski odjek koji je postigla njihova inicijativa, to im, čini se, i uspijeva. Osobno nemam ništa protiv isticanja zastave duginih boja na zgradi kazališta. Naravno, uz zastavu duginih boja na kazalištu je istaknuta i zastava Republike Hrvatske – ustanovio je prvi čovjek Rijeke.
Bit će i premijera
Frljićev prvi suradnik i glavni dramaturg Marin Blažević napominje kako je sezona u Rijeci službeno započela prije tjedan dana, trenutačno pripremaju četiri premijere, sa sva četiri ansambla – Operom, Baletom, Hrvatskom i Talijanskom dramom.
– No riječki HNK nije samo repertoarni mehanizam, to je i kazalište ideja i akcije – ističe Blažević.
>>Devedesetih su četnike vidjeli i u životinjama
>>Prvi sastanak publike i nove uprave HNK Ivana pl. Zajca
>>Bivša uprava 'zaboravila' spomenuti dug od 840.000 kuna
Rođen i odrastao na selu, prošao sam svijeta. Imao sam zeca u kileru, ispod haube, ispod kotača u klinastom remenu, u štali puno njih, imam ih i danas. Puno znam o životu i navikama kunića i zečeva ali zeac pedera - e to još nikad nisam vidio ni čuo!