NEZABORAVNA

Bečani obnovili sjećanje na miljenicu opere, primadonu Senu Jurinac

Sena Jurinac,Vladimir Haklik
Foto: Snježana Herek
1/2
VL
Autor
Snježana Herak
11.04.2014.
u 13:41

Predavanje je pratila i zanimljiva izložba plakata iz Muzeja Bečke državne opere koji dokumentiraju bogatu međunarodnu karijeru nezaboravne umjetnice hrvatskih korijena

''Srebrenka Sena Jurinac – miljenica Bečke državne opere“, naziv je zanimljivog predavanja koje je u organizaciji bečkog ogranka HKD Napredak u četvrtak navečer u Hrvatskom centru u Beču održao 85-godišnji hrvatski muzikolog prof. Vladimir Haklik. 

Predavanje je pratila i zanimljiva izložba plakata iz Muzeja Bečke državne opere koji dokumentiraju bogatu međunarodnu karijeru nezaboravne umjetnice hrvatskih korijena, umrle 2011. godine u Bavarskoj u 91. godini i pokopane u Beču, koja nikada nije prestala biti miljenicom bečke publike.

- Njene su izvedbe Mozartovih likova i likova Richarda Straussa proglašavane povijesnim, a nastupala je na najvećim pozornicama svijeta i to pod ravnanjem najvećih dirigentskih imena svojega vremena, uključujući i Herberta von Karajana koji ju je obožavao - rekao je Haklik. Istaknuo je da Sena Jurinac iza sebe ima čak 1268 predstava i 46 raznih opernih uloga. Pjevala je i Verdija, Puccinija, Beethovena, Wagnera, Glucka, Čajkovskog, Musorgskog, Janačeka i druge svjetske skladatelje i bila slavljena u Beču, Salzburgu, Milanu, Londonu, San Franciscu, Buenos Airesu i ostalim svjetskim glazbenim metropolama.

- U Beču je debitirala 1. svibnja 1945. godine kao Cherubin u Mozartovu ''Figarovom piru“ i tu je ulogu u Austriji otpjevala 129 puta dobivši titulu bečke komorne pjevačice i počasne članice bečke Opere, a dobitnica je i brojnih visokih austrijskih državnih i drugih odličja i nagrada - dodao je Haklik koji je kao član orkestra Bečkih simfoničara u kojem je svirao 35 godina imao čast pratiti i ovu primadonu na jednom od njenih nastupa u bečkom Musikvereinu.

- Sena je imala jedan od najljepših glasova na glazbenoj sceni, mladenački lirski sopran prodorne snage, a kada sam joj to rekao prilikom susreta u austrijskom državnom radiju i televiziji ORF ova velika umjetnica skromno mi je odgovorila kako je za to vjerojatno kriva njena slavenska duša - ispričao je na predavanju hrvatski muzikolog iz Beča. Napomenuo je kako se je Jurinac posebno razveselila kada je čula da uz njega u tadašnje vrijeme u Bečkim simfoničarima nastupaju još dva hrvatska glazbena umjetnika, violinist Zlatko Topolski kao koncertni majstor i solist Tomislav Šestak. Govoreći o radu i svjetskim uspjesima Senke Jurinac, Haklik je rekao kako je tadašnji bečki intendant Karl Böhm koji je primio mladu hrvatsku pjevačicu u vrijeme Drugog svjetskog rata slušajući je kako pjeva Mozarta na hrvatskom rekao da ima ''topli slavenski glas“.

- To je i zbog našeg hrvatskog jezika koji ima više vokala nego njemački - pojasnio je muzikolog, dodavši kako je Sena, kad kod je bila prilika, isticala svoje hrvatske korijene, a što je vidljivo i iz biografije čija je autorica njena dugogodišnja tajnica s kojom je operna pjevačica dijelila svakodnevicu.

- Sena je bila najpoznatija ''Maršalica“ na svijetu, i tom se je ulogom nakon gotovo četiri desetljeća pjevanja oprostila 1982. godine od Bečke državne opere i publike završivši svoju sjajnu opernu karijeru, koju je započela Puccinijevom Mimi u La Boheme u HNK u Zagrebu 1942. godine - zaključio je prof. Haklik. Napomenuo je da o veličini ove nezaboravne hrvatske umjetnice govori i nagrada ''Zlatan prsten“ Sene Jurinac koju su do sada dobili Placido Domingo i Elina Garanča. Hakliku je na zanimljivom multimedijskom predavanju zahvalio predsjednik KUD Napredak Beč Filip Zloušić.

Srebrenka Sena Jurinac rođena je 1921. godine u Travniku. Po majci je Bečanka, a njezin otac Ljudevit, Varaždinac rođenjem, u Beču je studirao i upoznao njenu majku. Kao liječnik bio je upućen na rad u bosansko mjesto Lukavac, tako da se je Srebrenka rodila u obližnjem Travniku. Kao 10-godišnja djevojčica došla je s majkom u Zagreb. Pjevanje je učila kod Marije Kostrenčić.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije