Antonia Kuzmanić

Borimo se da se suvremeni cirkus u Hrvatskoj prizna kao ravnopravna izvedbena umjetnost

Zvonimir barisin/PIXSELL
02.06.2024.
u 11:30

U Splitu održano je 5. izdanje Festivala neobičnih obitelji, no izvedba predstave "The Green", koja je trebala obilježiti prvi ulazak suvremenog cirkusa na scenu jedne nacionalne kazališne kuće u Hrvatskoj, iznenada je otkazana

U Splitu je održano 5. izdanje Festivala neobičnih obitelji. Antoniju Kuzmanić, programsku voditeljicu suvremene cirkuske kompanije ROOM 100 koja ga je organizirala, pitali smo koji je temeljni cilj kompanije.

– ROOM 100 osnovan je 2010. kada smo Jakov Labrović i ja proglašeni laureatima circusnext programa s našom prvom predstavom. Prvih pet godina kolektiv je bio fokusiran na produkcije vlastitih predstava koje smo izvodili na festivalima suvremenog cirkusa, suvremenog plesa, eksperimentalnog kazališta i performansa u Europi i SAD-u. Kolektiv se potom usmjerio na razvoj suvremenog cirkusa u Hrvatskoj i regiji, osmišljavanje i provođenje projekata s ciljem poboljšanja uvjeta rada cirkuskih umjetnika, producenata i drugih radnika u ovom sektoru, razvoja publike i opće prepoznatljivosti suvremenog cirkusa u javnosti. Danas djelujemo u Splitu i Barceloni, provodimo različite programe u Hrvatskoj, regiji, Danskoj, Francuskoj, Portugalu i Španjolskoj.

Je li suvremeni cirkus prepoznat kao izvedbena umjetnost?

U Hrvatskoj još nije, ali nadam se da će se to promijeniti do kraja godine. Ministarstvo kulture i medija znatno je pojačalo podršku suvremenom cirkusu snažnijim financiranjem i novim natječajima. Mislim da ćemo do kraja godine prijeći administrativne barijere koje nas koče u priznavanju cirkusa kao izvedbene umjetnosti i da će ta priča pozitivno završiti.

Kako ljudi u Splitu gledaju na suvremeni cirkus?

U Splitu imamo publiku koja je jako involvirana u cirkus, prati naš rad i sudjeluje na javnom programu. Svake godine imamo novu publiku koja nas otkrije ili preko drugih programa koje radimo ili lokacije ili kroz spoj cirkusa i drugih umjetnosti. Organizacija kvalitetnog suvremenog programa koji ide ukorak s vremenom izrazito je bitna uvijek, a posebice sad kad je Split potpuno zapao u turističku stihiju i sve se vrti oko toga.

Imate li potporu Grada, Županije, kako se financirate?

ROOM 100 provodi projekte financirane od EU u sklopu programa Kreativna Europa. Partner smo na projektu "Hand to hand" te članovi circusnext platforme i mreže Circostrada. Imamo snažnu potporu Zaklade Kultura nova, koja nam je pomogla izgraditi kapacitete organizacije. Programsku potporu daje Ministarstvo kulture i medija, Grad i TZ. Prestali smo se prijavljivati na natječaje Županije jer su im potpore niske i omjer uloženog i dobivenog nama nema smisla. ROOM 100 uspijeva jer na sve ovo dodajemo puno međunarodnih potpora.

Dugogodišnja ste članica Upravnog odbora glavne europske mreže za razvoj suvremenog cirkusa i umjetnosti na otvorenom. Koji je forte te mreže?

Mreža Circostrada počela je s radom 2003. i broji više od 140 članova iz 40 zemalja, a misija međunarodnog umreženja je održivi razvoj suvremenog cirkusa i umjetnosti u javnom prostoru edukacijom i osnaživanjem kulturnih radnika. To se postiže izgradnjom kapaciteta, informiranjem, proizvodnjom resursa i aktivnosti, opservacijama i istraživanjima, razmjenom znanja i iskustva...

Upravo je završilo 5. izdanje Festivala neobičnih obitelji u Splitu. Po čemu je jedan od najrelevantnijih festivala suvremenog cirkusa u jugoistočnoj Europi?

Naziv "Festival neobičnih obitelji" referira se na kreativnu i složenu zajednicu cirkuskih umjetnika i njihove publike. Suvremena cirkuska umjetnost puno je više od same umjetničke forme. Specifični zahtjevi za fizičku spremu, karakter transdisciplinarnosti između izvedbene i konceptualne umjetnosti, kao i uvjeti produkcije, često obilježavaju ne samo rad nego i život cirkuskih umjetnika. Iz tih razloga nastaje energična, intimna i prisna suradnja među članovima kolektiva. Magija cirkusa nastaje kada se ta energija prenese na publiku. Cilj Festivala je stvoriti upravo taj efekt i razbiti barijere između publike i izvođača, grada i pozornice, obitelji kao zajednice i nužnosti. Granice tijela i uma zajedničke su svima, a cirkuski umjetnici samo pretvaraju te granice u kreativni proces izražavajući kroz njih metafore svakodnevnog života. Uz to, za vrijeme pripreme prve edicije festivala i donošenja odluke o nazivu festivala reagirali smo na referendum koji je definirao što je obitelj u Hrvatskoj. Ovim nazivom htjeli smo poručiti svima da je festival jedno mjesto u gradu i državi gdje su svi oni koji ne upadaju u tradicionalne definicije obitelji prihvaćeni i dobrodošli.

Po kojim kriterijima birate predstave, međunarodni program festivala?

Vodim se idejom o festivalu koji prezentira nove predstave, inovativne i visokokvalitetne. Publika može pratiti cirkuske "trendove" isto kao i građani Pariza. Za festival je također bitno da kroz program izmješta suvremeni cirkus izvan okvira nezavisne kulture u nove prostore i da ponudi interdisciplinarni program gdje kroz medij filma i glazbe dolazimo do nove publike. Prostorni problemi postaju uteg oko vrata festivalu i sve teže pronalazimo kreativna rješenja kako zadržati programsku viziju o organiziranju festivala u zatvorenom prostoru i o ulasku nezavisne kulture u prostore gdje se ona inače ne prakticira.

Spektakularno su najavljeni ulazak u HNK Split i predstava. Zašto je otkazana, jeste li razočarani?

Predstava je otkazana jer se krivo protumačila tehnička karta predstave "The Green" i pretpostavljeno je da se na sceni istovremeno može postavljati ona i predstava riječkog HNK pl. Zajc, koja je izvođena sutradan. Razočarani smo jer je izvedba predstave "The Green" trebala obilježiti prvi ulazak suvremenog cirkusa na scenu jedne nacionalne kazališne kuće u Hrvatskoj. Imali smo genijalnu predstavu u žanru nove magije. U kazalište smo planirali ući s nečim potpuno drukčijim od onog što je inače na repertoaru, ali i što je drukčije od onoga što publika očekuje kad ide na cirkusku predstavu. Ovaj događaj trebao je biti važan ne samo za našu organizaciju nego i za čitavu scenu u Hrvatskoj i regiji jer bi znatno pomogao u borbi da se suvremeni cirkus prizna kao jednakovrijedna izvedbena umjetnost u Hrvatskoj.

Kakva je hrvatska suvremena cirkuska scena?

Mala u usporedbi sa zapadnoeuropskim državama, ali napreduje i raste zbog umjetnika i organizacija koje grizu, guraju i ne pristaju da nam nepovoljni uvjeti rada (prostorni, prezentacijski i financijski) budu razlozi za odustajanje. Istovremeno je to i zajednica koja nema neiscrpnu količinu energije i nadam se da će se ubrzo dogoditi neki značajniji iskorak na sceni, da će institucije krenuti snažnije podržavati i prepoznavati naše napore i kvalitetu predstava koje produciramo ili prezentiramo.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije