Čitatelji Večernjeg lista, osim na reklamama, grafiku \"Europa\", rad Dimitrija Popovića, vidjet će u ponedjeljak 1. srpnja. Ona je dar Večernjeg lista u povodu njegova 54. rođendana i ulaska Hrvatske u EU. No, prije nego što se ta vrijedna umjetnina nađe u rukama naših čitatelja pokazali smo je eminentnim likovnim kritičarima, povjesničarima umjetnosti i književnicima.
Znamenje u kosi
Nisu ostali ravnodušni. Akademik Tonko Maroević koji godinama prati stvaralaštvo Dimitrija Popovića iznenadio se ugledavši \"Europu\", jer kako je kazao, Dimitrije ne koristi često boju u svome radu. – Dimitrije nas podsjeća da je Europa, Agenorova kći, ljepotica dostojna otmice. Naša pripadnost očituje se u zastavi koju joj stavlja uz kosu. U dinamici prepletanja simbola stare i mlade države ostvaruje dinamiku i upućuje na sudbonosnost tog susreta – kazao je Maroević.
Dimitrijeva \"Europa\" oduševila je i Biserku Rauter Plančić, ravnateljicu Moderne galerije: – Dimitrije Popović prelistao je atlas svijeta i – vještinom starih majstora i svojstvenom mu disciplinom ruke i oka – Večernjakovoj je \"Europi\" dao njezino lijepo ružičasto lice obdareno odsad i hrvatskim znamenjem. Valja vjerovati da će zajedništvo vazda trajati.
Povjesničar umjetnosti Nikola Albaneže pored same likovne kvalitete rada osvrnuo se i na samo značenje Dimitrijeve alegorije:
– Kao i svaki prikaz koji predočava složene političko-programatske ideje, i alegorija Europe – u interpretaciji Dimitrija Popovića – teži značiti više od pukoga zbroja u kompoziciji zastupljenih elemenata. Njezin klasični, a ipak stilistički osuvremenjen profil, ozbiljan, ali vječno mlad – idealiziran je lik. Ona je otvorena, pretpostavimo i široka pogleda usmjerena – dok izranja iz prošlosti – u visine, u buduće...
Spojeno sa skulpturom
A promatrajući lice Europe, književnik Predrag Matvejević kazao je kako je u njemu \"Dimitrije uspio pomiriti umjetnički izraz bizantske umjetnosti kakav nalazimo na starim ikonama i freskama, sa zapadnoeuropskom umjetnošću. Dao je portretu rijedak doprinos, spojivši ga na prirodan način sa skulpturom. Njegove su slike ujedno i skulpture\".
Povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Darko Schneider kazao je da ga \"ne čudi što je Dimitrije ocrtao profil ljepotice, jer mitska predodžba Europe je ljepota\". A likovnog kritičara Milana Bešlića, pak, posebno se dojmila vještina Dimitrijeva likovnog rješenja: – Inventivnom jukstapozicijom hrvatskih i europskih boja zastava – crvena, bijela, plava i žuta – umjetnik je njihove likovne vrijednosti sažeo u jedan \"kadar\" novih semantičkih i simboličkih konotacija poentirajući taj integracijski proces dinamičnom strukturom grafičkoga lista\".
