Dani arhitekata 6.0

Grad i ljudi središnja su tema ovogodišnjeg središnjeg skupa hrvatskih arhitekata

01.04.2022.
u 07:06

Tradicionalno će se proglasiti dobitnici Godišnjih nagrada Udruženja hrvatskih arhitekata, a najavljeno je kako će skup pozdraviti i novi ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina

U Dubrovniku će se od 7. do 9. travnja održati još jedni Dani arhitekata. Kod ove već šeste po redu središnje godišnje priredbe hrvatskih arhitekata namjera je obilježiti Mjesec arhitekture u kojem svoj Dan održava i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a dodijelit će se, također tradicionalno, i Godišnje nagrade Udruženja hrvatskih arhitekata s kojima Hrvatska komora arhitekata ovaj puta i organizira svoje dane. Otvaranje će biti u nagrađenom Studentskom domu Akademis u Dubrovniku autora Tina Svena Franića, Ane Martinčić Vareško i Vanje Ristera, a glavni program će se održati u Dubrovnik Palace Conference Hotelu. Ponovo će skup pozdraviti niz vrijednih imena - na programu otvaranja pozdravne govore će održati predsjednica HKA Rajka Bunjevac, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinec, Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina i predsjednica Vijeća arhitekata Europe (ACE) Ruth Schagemann. Ovogodišnja tema Dana arhitekata 6.0 je Grad i ljudi, ističu u Hrvatskoj komori arhitekata. Kako kažu, ona upućuje na dvostranu relaciju: na grad, kao izgrađeno tkivo, kojeg je netko osmislio, ili su ga prilike osmislile i kreirale, i koji ima dinamički karakter stalne mijene, i na ljude, koji ga čine, koji su njegova svrha, koji ga oživljavaju. Grad i ljudi je jedan uravnotežen organizam, gdje kad jedan prevagne, onaj drugi prestaje biti. Nije se teško složiti s tvrdnjom kako grad može biti i ne-izgrađen prostor, prostor kao takav, i uvijek je on u nekoj korelaciji s čovjekom. Ako nije, on je divljina, sa svim svojim ljepotama i strahotama. Jednako tako i grad – kada izgubi ljudstvo, on postaje kulisa, šuma izgrađenog materijala, ili, ako se mjeri s uništenim prostorom, kojem svjedočimo, on ostaje bez ljudi, pust, prazan, devastiran i prelazi u arheologiju.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

Ističu se tri područja na koja vrijedi posebno obratiti pozornost

Jedan čini odnos čovjeka i prirodnog rezervata gdje se posebice misli na Park prirode Lonjsko polje. Ondje je projektom 'bestijarij' dopušteno da na strukturiran način obiđe Lonjsko polje, da doživi prostor koji je netaknut i izvoran. Tri promatračnice, Čigoč, Osekovo i Repušnica, zajedno s centrom za posjetitelje u Osekovu, čine jednu cjelinu, gdje same promatračnice metamorfiraju iz onoga što poznajemo kao 'čeke' i poprimaju oblik životinje, gnijezda ili košnice. Jedino čvrsto i njima je čelična konstrukcija, koja je usidrena u tlo. Ovojnica je krhka, prirodna i sklona propadanju, ili mijeni, baš kao i svi ti oblici, čije oblike ove osmatračnice oponašaju. Arhitekti Mia Roth i Tonči Čerina već dugo vremena istražuju organičku formu i u njemu traže spoj s izvornim poretkom. Da arhitektonski izraz ne mora biti spektakularan, tj. da nije nužno da sve što je izgrađeno mora nužno biti spomenik arhitektu koji je osmislio to djelo, dokazuje rad briselskog ureda AgwA, kojeg će na Danima arhitekata 6.0 predstaviti Marie Pirard. Njihov rad svjedoči o tome da autorski pristup može biti kontinuitet već postojećeg. Ponekad su to male dogradnje, jedna nadstrešnica, jedne stepenice, rekonstrukcija stare manufakture u stambeni prostor, a da se pritom izvuče maksimum uz minimalnu intervenciju. To je u stvari ekološka gradnja, a ne samo korištenje razgradivih ili već recikliranih materijala – princip da se može koristiti već izgrađeno je u startu ekološki benefit, budući su intervencije male, a prostorni dobitak veliki. Misli se tu i na postojeću memoriju prostora, koji se ovakvim stavom ne urušava, već se nastavlja na ono što znamo od prije. Sličan pristup, ali u povijesnim zgradama od vitalnog značaja grada na antičkoj matrici, zastupaju i Iva Letilović i Igor Pedišić, koji se već dugi niz godina raspravljaju time kako staro tkivo pretvoriti u živi oblik. Providurovom i Kneževom palačom počeli su se baviti još prije devet godina, a sada su ostvarili rekonstrukciju koju premijerno pokazuju na Danima arhitekata.

- Providurova i Kneževa palača najmonumentalniji su povijesni sklop u staroj jezgri Zadra koji je desetljećima bio izuzet iz života grada. Povijesna okamina, očićena do dvoje konstruktivne osnove, priključuje se na aparate koji je održavaju na životu, a u krovove se utiskuje čelični konstrukt, tehnološka i komunikacijska kralježnica projekta. Parazit prožima, integrira i oživljava povijesnu strukturu omogućavajući nesmetanu komunikaciju skrivajući u svojem konstruktivnom dijelu svu tehnološku opremu nužnu za život obje palače koje imaju ambiciju ponovno postati kulturno središte grada, kažu.

Organizatori su objavili i program ovogodišnjih Dana arhitekata

U BLOKU 1 naziva Život nagrađene arhitekture projektanti Studentskog doma Tin Sven Franić, Ana Martinčić Vareško i Vanja Rister predstavit će tu zgradu predavanjem i stručnim razgledom. Prije toga će Mirko Buvinić, arhitekt zagrebačkog ureda x3m, koji je bio predsjednik Ocjenjivačkog suda arhitektonskog natječaja, dati svoje viđenje tijeka natječaja, a Marko Potrebica, ravnatelj Studentskog centra Dubrovnik predstavit će život Doma u zadnjih godinu dana, od kada se koristi.

U BLOKU 2, koji će biti održan u Conference Palace Hotela 5*, nastavljamo s temom Autorskog prava u arhitekturi, gdje će Romana Matanovac Vučković, koja je jedna od autorica Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, predstaviti novi Zakon u svijetlu arhitektonske djelatnosti, a pridružit će se i panelu koji slijedi, a na kojem će sudjelovati još i Marija Vlaho, te Davor Trupković, glavni konzervator pri Ministarstvu kulture i medija. Moderator Roman Šilje, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata dat će i uvodni pregled.

BLOK 3 pod nazivom Suvremena arhitektura u Hrvatskoj i svijetu govorit će Mia Roth i Tonči Čerina iz ureda roth i čerina o zadnjoj realizaciji Bestijarija u Lonjskom polju, a Marie Pirard iz briselskog ureda AgwA predstavit će rad tog ureda, koji je baziran na rekonstrukcijama i revitalizacijama.

Sljedeći dan, u prijepodnevnim satima u Conference Palace Hotelu nastavlja se program s BLOKOM 4 pod nazivom Urbana obnova, ponovno korištenje i New European Bauhaus, na kojem će izlaganja imati Miran Gajšek, voditelj Odjela za uređenje prostora grada Ljubljane, Julije Domac, ravnatelj REGAE-e, te Iva Letilović i Igor Pedišić iz zadarskog ureda LetilovićPedišić, koji će predstaviti rekonstrukciju Providurove i Kneževe palače u Zadru.

Marjan Pipenbaher, projektant Pelješkog mosta, dat će pregled o samom mostu, kojega će dan kasnije i predstaviti na licu mjesta.

BLOK 5, koji je ujedno i zadnji koji se održava u hotelu, pod nazivom Drugi o arhitekturi, prezentirat će dvije grupe panellista. Prva grupa, pod nazivom Arhitektura i mediji, ugošćuje Janu Vukić, sociologinju s FFZG-a, Zorana Vitasa, novinara Večernjeg lista, Korana Sutlić, novinarka Jutarnjeg lista, Andriju Rusana iz ORIS Kuće arhitekture te Ivana Dorotića iz portala Vizkultura. Oni će pokušati ukazati na ulogu prisutnosti arhitekture i arhitektonskih pitanja u medijima.

Sljedeći panel, pod nazivom Drugi o nama, ugošćuje gradonačelnike Koprivnice Mišela Jakšića, Splita Ivicu Puljka, Karlovca Damira Mandića i Dubrovnika Matu Frankovića, koji bi se u raspravi dotakli teme arhitekture u lokalnim zajednicama. Uvodno slovo dati će ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Bojan Linardić.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije