Što se više bliži 17. travnja, krajnji rok za prijavu hrvatskih gradova koji žele biti europske prijestolnice kulture 2020. godine, nervoza je sve veća. I dalje se računa da će u borbu za atraktivnu titulu devet hrvatskih gradova i to Rijeka, Pula, Varaždin, Zagreb, Đakovo, Osijek, Zadar, Split, Dubrovnik. Neki od njih, poput Rijeke, već godinama komuniciraju s javnošću, imaju obveznu strategiju kulturnog razvitka i putem weba potiču javnu raspravu o programima. Ali, suočavaju se s kritičarima zbog forsiranja projekta EPK, i to iz same Rijeke.
Nemoguća misija
Neki, poput Zadra, još uopće nisu čvrsto odlučili hoće li se uopće kandidirati. A neki, poput Zagreba, i strategiju i programe kriju od javnosti kao zmija noge. Dubrovnik, koji je donio strategiju i oformio jak tim stručnjaka za projekt EPK trenutačno na svom čelu ima Vladina povjerenika i tek mu slijede vrlo neizvjesni izbori za gradonačelnika. A bez jake gradske vlasti, kandidatura za EPK čini se kao nemoguća misija.
U financijskim problemima je i Varaždin, čiji je gradonačelnik donio privremene mjere obustave izvršenja proračuna za veljaču i ožujak. Varaždin je do sada oko kandidature okupio i velik broj susjednih kajkavskih gradova, ali Zagreb je, najavljujući svoju kandidaturu, istaknuo da ima podršku Krapinsko-zagorske županije, što bi valjda trebalo značiti i Krapine. Gradonačelnik Osijeka tamošnjem je HNK-u za ovu godinu bez grižnje savjesti smanjio gradske dotacije za čak dva milijuna kuna.
Sve to svjedoči da su javne financije u Varaždinu i Osijeku načete, što im nikako ne ide u prilog kao kandidatima za EPK budući da je najveći teret za organizaciju prijestolnice pada baš na teret grada domaćina. Obilja novca nema ni u splitskoj gradskoj blagajni, a pozitivno je iznenadilo Đakovo, koje je ambiciozni nacrt strategije kulturnog razvitka objavilo na webu grada i pozvalo sve zainteresirane na javnu raspravu do 10. ožujka. Od Đakovčana bi trebale učiti dvije zagrebačke zamjenice gradonačelnika koje zagrebačku strategiju drže u gradskom trezoru u totalnoj tajnosti.
Ne oslanjajte se na EU
Uoči prijave kandidature, gradove treba upozoriti da ih u slučaju dobivanja prijestolništva ne čekaju nikakvi automatski milijuni eura iz Bruxellesa. Baš naprotiv. Trebaju biti spremni većinu programa financirati sami, eventualnu uz pomoć hrvatske Vlade (koja za kulturu izdvaja najmanju stopu u Europi). Automatski se iz Bruxellesa dobiva samo milijun i pol eura, i to u slučaju da se izbori nagrada inicijatorice projekta Meline Mercouri. Ako se ta nagrada ne izbori, nema ni tih 11 milijuna kuna. EU se može uključiti u infrastrukturne projekte, ali ti bi projekti već trebali biti potpuno pripremljeni. A kako će gradovi kandidati imati spremnu dokumentaciju za projekte ako još nisu sto posto sigurni da će u travnju poslati prijavu za EPK?!
>> Karlovac, Sisak i Bjelovar glavni partneri Zagrebu
>> U Paromlinu knjižnica, a u Badelu muzej filma
