U tek otvorenom Nacionalnom muzeju umjetnosti 21. stoljeća, poznatijem kao MAXXI u Rimu, a izgrađenom prema projektu britanske arhitektice iranskoga porijekla Zahe Hadid i suradnika, nalazi se i kreativna instalacije “Moiré” hrvatske arhitektice Helene Paver Njirić. Hrvatska arhitektica sa suradnicima pozvana je da do konca 2010. godine svojim radom bude u društvu prvih izlagača i autora koji su imali čast izgraditi “site specific” instalacije na temu Space/Prostor.
S obzirom da je od početka gradnje do otvorenja MAXXI-a, multidisciplinarne zgrade s malim trgom pješačke zone ispred nje prošlo deset godina, otvorenje je podignuto na razinu najveće trodnevne fešte - popraćeno je različitim izložbama, performansima, glazbom. Među atraktivnim događanjima, rimski muzej otvara se i zajedničkim projektom “Djela arhitekture i umjetnosti” za koji je Odjel arhitekture MAXXI-a pozvao deset svjetskih arhitektonskih ureda i pojedinaca da se predstave svojim radovima.
Kako i sam naslov “Prostor” sugerira, glavna tema vrti se oko transformacije i istraživanja prostora. Kustosi su predložili da se ispitaju četiri vrste: prirodni/artificijelni, geopolitički, nematerijalni/zamišljeni/scenski i nastanjeni/urbani prostor. Upravo je ta transformacija prostora inspirirana umjetničkom manipulacijom koja nas uvodi među konstukcije zidova i stupova, prema doživljajima oblika koji aktiviraju naš osjećaj i doživljaj svjetla koje dolazi sa staklenoga krova. Atakira se na čovjekov osjećaj ravnoteže, doživljaj boja i moguće promjene kretanja kroz nekoliko nivoa zgrade koja ima 27 tisuća kvadrata.
Među kreativcima koji imaju čast upotpuniti interijere Zahe Hadid, vlasnice Pritzkerove nagrade i intrigantne svjetske arhitektonske zvijezde poznate po primjeni zaobljenih formi na zgradama i mostovima, nalaze se Rintalla Eggertsson Architects, West8, Bernard Khoury, Teddy Cruz, Cino Zucci, Lacatan and Vasal, Diller Scofidio + Renzo, Santiago Cirugeda i hrvatski tim. Uz hrvatskom timu uz Helenu Paver Njirić, timske su ideje o optičkoj i fizičkoj transformaciji prostora pridružili i Miro Roman, Jelena Botteri, Dubravka Kuhta Tesla (tehnologija), Ninostav Kušter (svjetlo), Marko Ercegović (foto maketa) i Andrej Marković (konstrukcija).
Rimski muzej nije samo muzej za umjetnost 21. stoljeća (MAXXI je ujedno prvi na svijetu koji te brojke ima u nazivu), već je multifunkcionalni objekt. Dok je glavno pročelje sudržano horizontalnog, položenog volumena, s tek jednim podignutim krakom krovnog “periskopa” u čijim se prozorima zrcale okolne klasične zgrade četvrti Flaminio, Hadid je pravu dramu pokretljivih turbulentnih konfiguracija izvela u unutrašnjosti zgrade. A upravo u toj je aktivnoj unutrašnjosti svoje mjesto našla i optički promjenjiva struktura naših autora postavljena na dva zida prolaza koja se mijenja svakim novim korakom.
