Čvrsta je veza oduvijek spajala Umjetnički paviljon u Zagrebu i Vlahu Bukovca koji je, uostalom, i inicirao njegovo osnivanje. Stoga su u Paviljonu zaključili da nema boljeg načina za obilježavanje 120. obljetnice jedne od najvažnijih umjetničkih institucija u Hrvatskoj od izložbe radova njezina utemeljitelja i jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara uopće.
– Mi već neko vrijeme slavimo svoju veliku obljetnicu te smo imali izložbu “Likovni vremeplov kroz 120 godina Umjetničkog paviljona” koja je prikazala stoljetni pregled djelovanja Paviljona, odnosno presjek tko je sve ovdje izlagao. No željeli smo i da jedna izložba bude središnja svečanost te smo je odlučili posvetiti Vlahi Bukovcu zbog toga što bez njega, odnosno bez njegove ideje ne bi bilo ni Umjetničkog paviljona – govori ravnateljica Paviljona Jasminka Poklečki Stošić. Na tu je ideju došla još 2016., od tada se dvije godine sve organiziralo, a sada se punom parom radi na završnim pripremama velike izložbe “Vlaho Bukovac i Alexander Cabanel – povijesni susret učenika i učitelja” koja se otvara 2. listopada, a trajat će sve do 6. siječnja 2019. godine.
Traganje i dalje traje
Vlaho Bukovac rođen je u Cavtatu 1855. godine, a tijekom života je, između ostalog, djelovao u Zagrebu, Parizu, Pragu i San Franciscu. Na ovoj izložbi koju kroz svoju autorsku koncepciju priprema jedan od najuglednijih hrvatskih povjesničara umjetnosti Igor Zidić retrospektivno će se prikazati neka od njegovih najznačajnijih djela, od najranijih do najkasnijih.
– Zanimljivo je što slike neće točno pratiti kronološku determinaciju, nego će ih se postaviti na nov i neobičan način koji još čuvamo kao iznenađenje, ali će sigurno oduševiti posjetitelje – govori Poklečki Stošić te dodaje kako u Paviljon dolaze djela posuđena iz raznih hrvatskih muzeja, ali i iz Slovenije, Crne Gore i Srbije. Također, stiže ih nekoliko iz domaćih i inozemnih privatnih zbirki među kojima su i slike koje do sada još nisu bile izlagane.
– Nije neobično što se i dalje mogu naći i prezentirati takva neotkrivena djela, ali to je tako jer je Vlaho Bukovac bio potentan autor koji je naslikao nekoliko tisuća slika tako da se nekima zapravo još uvijek ulazi u trag – ističe Poklečki Stošić te dodaje kako jedna od novootkrivenih slika privatnog vlasnika potječe iz Bukovčeve pariške faze i bit će “apsolutna senzacija” kada bude izložena. Izložba je već pobudila interes i izvan granica Hrvatske, a iz Paviljona poručuju kako će cijeli postav biti jako inovativan te kako definitivno nije riječ tek o “još jednoj Bukovčevoj retrospektivi”. Izložba će se tako, kroz katalog za koji će pisati i akademik Viktor Žmegač te povjesničar Tvrtko Jakovina, baviti i povijesnim te kulturološkim aspektom vremena u kojem je djelovao Bukovac, odnosno u kojem je s radom počeo Umjetnički paviljon u Zagrebu. No, najveći iskorak ove izložbe jest povezivanje Vlahe Bukovca s njegovim pariškim učiteljem, velikim francuskim slikarom 19. stoljeća Alexanderom Cabanelom.
– To je detalj vezan uz Bukovca kojim se nitko u Hrvatskoj do sada nije bavio i zato smo mi uz Bukovčeve slike odlučili izložili i Cabanelove i to je prvi put u povijesti da će se one moći vidjeti u Hrvatskoj – ističe Jasminka Poklečki Stošić te dodaje kako je Cabanel imao izrazit utjecaj na Bukovca što će se jako dobro moći primijetiti kada djela učenika i učitelja budu prvi put zajedno izložena. To će, kaže, otvoriti novi pogled na Bukovčeva djela.
– Jasno će se vidjeti, pogotovo kroz slike portreta, koliko je Cabanel utjecao na mladog Bukovca. Za neke slike portreta, kada ne bi bilo potpisa ispod njih, teško bi se moglo odrediti čija je čija – objašnjava Poklečki Stošić te ističe kako to zapravo i jest jedna od intencija nadolazeće izložbe.
Idejom oduševili Francuze
Vlaho Bukovac je odmah nakon dolaska u Pariz 1877. godine upoznao tada izuzetno uglednog i cijenjenog slikara i profesora na École des Beaux-Arts Alexandera Cabanela. Iako je silno htio studirati slikarstvo u njegovoj klasi, nije bilo mjesta za još jednog studenta pa su Bukovac i Cabanel sklopili dogovor. Mladi slikar trebao je naslikati djelo koje će toliko oduševiti Cabanela da ga primi u svoju klasu. Bukovac je naslikao “Ruku” i toliko oduševio Cabanela da mu je odmah postao učenik.
– Da bismo uspjeli realizirati izložbu morali smo uspostaviti suradnju s velikim francuskim muzejima. Mnogi od njih nisu znali za tu priču niti da je njihov poznati slikar toliko utjecao na tako velikog hrvatskog slikara i nisu zapravo bili detaljno upućeni u Bukovčevo djelovanje. Kada smo im donijeli njegovu monografiju te kada su vidjeli sličnost s Cabanelom, bili su oduševljeni, što je olakšalo pregovaranje o posudbi djela. Rezultat je da će nam stići slike koje je inače jako teško dobiti – prepričava Poklečki Stošić koja je u konačnici dogovorila posudbu djela iz pet velikih francuskih muzeja. To su Muzej d’Orsay i Petit Palais iz Pariza, Muzej Inguimbertine iz Carpentrasa, Palais de Compiègne te Muzej Fabre iz Montpelliera, inače rodnog grada Cabanela koji ima najveći fundus njegovih djela. Također, u Umjetnički paviljon će stići djela i iz ruskog Ermitaža.
– Pune smo dvije godine pregovarali i ostvarili smo sjajnu, a čak bih rekla i povijesnu suradnju s važnim svjetskim muzejima. S Muzejem Faber dogovorili smo da nam bude i partner izložbe, a njegov ravnatelj Michel Hilaire koji je jedan od najvećih stručnjaka za opus Cabanela u Francuskoj i u svijetu napisat će stručni tekst za katalog, kao i voditelj zbirke slikarstva u tom muzeju, povjesničar umjetnosti i likovni teoretičar Pierre Stépanoff – govori Poklečki Stošić te dodaje kako će se na izložbi moći razgledati ukupno 140 djela. Postavljanje izložbe počet će idući tjedan, a tada će u Zagreb početi dolaziti i posuđene slike iz svijeta. •
