Prekinute veze tema su 33. Muzičkog biennalea Zagreb, a ideja je nadahnuta jednim od najposjećenijih turističkih lokacija u gradu – Muzejem prekinutih veza. Nadolazeće izdanje biennalea, kao i prijašnja izdanja festivala čiji početak seže do 1961. godine, istražuje suvremenu glazbu te formira njezine trendove, a održat će se od 5. do 12. travnja 2025. O samom programu, prekidu veze s tradicijom kao glavnom zadaćom festivala te novim segmentima MBZ-a razgovarali smo s tri nova umjetnička ravnatelja – Davorom Vinczeom, Ivanom Josipom Skenderom i Tomislavom Oliverom.
Odbacivanje postojećih ideja o sebi i svijetu nužno je za kreiranje nečega novoga, stoji na stranici MBZ-a, a umjetnički trio smatra kako nije bitno samo zadržati korak sa suvremenim događanjima na glazbenoj sceni već i stvarati nova djela koja će sutra postati dio povijesti glazbe te, na neki način, diktirati njezin tijek.
Novi segment festivala predstavljaju koncerti koji su na rasporedu prije sedmodnevnog događanja u travnju sljedeće godine, a krenuli su nastupom renomirane violinistice i multimedijalne umjetnice dejane sekulić prije nešto više od tjedan dana u galeriji Lauba. Svojom je izvedbom umjetnica donijela osjećaj raskidanja veza s vanjskim svijetom, ali i sa samom sobom, a skladatelj i muzikolog Tomislav Oliver ispričao nam je nešto više o iznenadnim glazbenim događanjima – pop-up izvedbama.
– Novina u odnosu na starija izdanja festivala jesu pop-up koncerti koji će voditi do glavnog nastupa, što je, po našoj procjeni, vrlo dobra ideja jer tako festival, čiji se format nije previše mijenjao, ostaje aktivan tijekom cijele godine. S druge strane, mijenja se format koncerata, no ono što nas svakako očekuje jesu koncerti komorne glazbe, simfonijski koncerti, multimedijalni performansi i solistički koncerti, a tu su i majstorske radionice za skladatelje te kongres muzikologa – rekao je Oliver.
Program MBZ-a podijeljen je kroz cijeli dan pa će se u jutarnjem terminu moći vidjeti otvaranja raznih multimedijskih programa, instalacija i matineja, a ne smijemo zaboraviti i cijeli blok koji je namijenjen djeci. Obilje predstava, koncerata i radionica očekuje one najmlađe, a ondje će biti predstavljeni novi načini uključivanja djece u suvremenu glazbu. Poslijepodne je rezervirano za komorne koncerte, kaže skladatelj i dirigent Ivan Josip Skender, a večer donosi prezentacije velikih projekata ili koncerte ansambala, dok sve kulminira alternativnim klupskim programom namijenjenim široj publici te ga definiraju zvuci jazza, elektronike, eksperimentalne glazbe i alternativnog rocka.
– Isto tako, naručujemo komorne i orkestralne kompozicije te teatralna djela što znači da ćemo u Zagrebu imati dvadesetak hrvatskih ili međunarodnih premijera. To, u suštini, označava umjetnost u nastajanju, a u ovome trenutku pokušavamo kroz dobra partnerstva te financiranja izvana napraviti suradnje koje reduciraju trošak. Time također postajemo dio stvaranja novih djela jer, primjerice, velikog američkog umjetnika Georgea Lewisa mi si ne bismo mogli priuštiti pa tu nastaje suradnja s austrijskim radijom ORF. Naime, kod njih će se nekoliko mjeseci prije biennalea održati praizvedba, dok će sljedeća svjetska izvedba, još uvijek svježeg djela, biti na biennaleu – kazao je skladatelj i umjetnički voditelj Novalis Festivala Davor Vincze.
Osim svjetskih imena poput već spomenutog Georgea Lewisa, australske skladateljice Lize Lim ili talijanskog skladatelja Maura Lanze, na repertoaru MBZ-a, jednog od najvećih i najznačajnijih festivala u svijetu, sudjelovat će i hrvatski solisti, ansambli i orkestri, a nešto više o kriteriju biranja umjetnika za biennale rekao je Ivan Josip Skender.
– U Hrvatskoj već imamo etabliranih umjetnika koji se bave istraživanjem suvremene glazbe te su sposobni predstaviti se prema van pa u potragu za glazbenicima krećemo prvenstveno u hrvatskoj okolini. Što se tiče vanjskih umjetnika, biramo one s kojima je bilo tko od nas trojice već surađivao, ali i one koji su poznati biennaleu i našoj publici. Naposljetku, dolazimo do umjetnika koji se sami javljaju sa svojim idejama, ali najčešće ipak ciljamo na iskustvo, točnije, odabiremo umjetnike s kojima smo ranije ostvarili dobru suradnju – rekao je Skender.
Hrvatski štambilj već desetljećima putuje preko naših granica, a čarolija se događa upravo u Zagrebu kamo ljudi iz cijelog svijeta dolaze upoznati jedni druge, razmijeniti ideje i iskustva te se međusobno diviti, ali i dobronamjerno kritizirati. Krucijalno je da se ostvaruje razmjena glazbenih dobara koja će, nakon festivala, vidjeti svjetla pozornica i izvan Hrvatske, naglašava Vincze.
– Nema gotovo nijednog međunarodnog ansambla ni umjetnika bez neke vrste razmjene, u pravom smislu te riječi. Dakle, osoba svira premijeru hrvatskog skladatelja ovdje, ali kasnije taj koncert nosi natrag kući, što znači da su sve razmjene napravljene jedino i isključivo kao koprodukcija. Jedina suradnja koja ne nosi neku hrvatsku komponentu izvan zemlje newyorški je ansambl PinkNoise, koji dolazi s gotovim proizvodom Maura Lanze, ali zauzvrat rade s našim studentima te će na kraju izvesti njihova djela. Svi ostali projekti jesu koprodukcija na koju je dodana neka vrsta hrvatske naljepnice, koja se nakon biennalea širi svijetom – izjavio je Vincze.
Upravo je zbog toga važnost Muzičkog biennalea Zagreb neosporiva, a pogotovo u suvremenom informatičkom dobu kao što je ovo kada je velika količina sadržaja servirana na pladnju zvanom internet, a ljudska je pažnja postala vrlo kratka.
– Kultura se dokazano ne može upijati putem ekrana i zvučnika, što znači da sadržaj koji je dostupan svima nema utjecaj na čovjeka kao takvog. Iz tog je razloga bitno da ovamo dolaze ljudi iz cijelog svijeta i surađuju s našim umjetnicima kako bi publika vidjela što se događa u državama preko horizonta. U prekooceanskim zemljama ili u onima na drugom kraju Europe, pa čak i susjednim državama, nalazi se nešto nama strano, pa je od velikog značaja da na festivalima poput MBZ-a imamo direktno sučeljavanje publike i umjetnika, ali i međusobnu suradnju umjetnika. Nekad se kultura na globalnom polju nastavljala sastancima umjetnika, a danas tome služe festivali – objasnio je Skender.
Muzički biennale Zagreb svojim ciljevima i pečatom svake dvije godine obogaćuje suvremenu glazbenu scenu, a umjetnički trio naglašava zadovoljstvo međusobne suradnje koja filtrira najbolje i najzanimljivije sa svjetske scene te dovodi nove melodije i taktove upravo u Zagreb.
