Hrvatska ili strana glazba? Festivali na otvorenom ili koncerti u zatvorenom prostoru? Radio ili plaćeni streaming servisi? Koji žanr Hrvati najčešće slušaju? Odgovore na ova pitanja pronaći ćete u glazbenom market profilu Hrvatske koji je početkom svibnja objavljen na stranici europske neprofitne udruge EMEE (European Music Exporters Exchange), a kojega je istražila Nina Maštruko iz Zavoda za eksperimentalni zvuk.
Saznala je koju glazbu slušaju Hrvati, koji su najpopularniji festivali regije, ali i objasnila kako funkcionira hrvatsko glazbeno tržište, no u svom je projektu naišla i na zapreke koje koče detaljnije istraživanje.
- Glavni problem ovoga projekta, barem na konkretnom primjeru Hrvatske, manjak je informacija koje su javno dostupne, točnije nedovoljno praćenje glazbene scene u svrhu kvalitetnijih istraživanja, ali i napretka onih koji se glazbenom scenom bave. Istraživanje o navikama slušanja glazbe u Hrvatskoj bio je vrlo bitan izvor za stvaranje glazbenog market profila, iako ne ide previše u detalje i specifičnosti hrvatske publike i glazbene scene, ali uvijek je korisno je imati takve dokumente - kaže Maštruko.
Tijekom ove godine biti će objavljeni marketinški profili brojnih država Europe, a sve to u svrhu poticanja glazbene raznolikosti, vidljivosti i podržavanja mobilnosti, najavljuje udruga EMEE. Također, ovaj projekt glazbenicima pruža informacije za bolje razumijevanje scene te im time omogućuje formiranje boljih izvoznih strategija na području Europe.
Tako sada znamo da su najslušaniji žanrovi u Hrvatskoj pop i rock, ali pri vrhu ljestvice također se nalaze i folk, narodna te elektronska glazba dok se k-pop, reggae, indie i soul svrstavaju u najmanje slušanu glazbu. Oko 60% ispitanika tvrdi kako je glazba koju slušaju, točnije žanr, važan za njihov identitet, a njih 85% smatraju da glazba pozitivno utječe na njihovo mentalno zdravlje, što je dokazano i brojnim istraživanjima.
Glavni mediji slušanja glazbe u Hrvatskoj jesu oni besplatni poput radija, kojega sluša oko 80% ispitanika, i YouTubea, ali događa se porast mladih slušatelja na plaćenim streaming servisima, poput Spotifyja i Deezera, čiji broj aktivnih korisnika u Hrvatskoj iznosi preko 180 000.
Iako je Hrvatska površinski mala, obiluje glazbenim festivalima raznih žanrova, a najveći broj njih odvija se upravo u nadolazećim mjesecima na hrvatskoj obali. Festivali na otvorenom privlače domaću, ali i stranu publiku, pa se brojne glazbene manifestacije odvijaju u manje naseljenim gradovima tijekom zime, čija povijesna mjesta poput drevnih utvrda ili crkava, ljeti postaju centar turističke, ali i muzičke scene Hrvatske.
Neke od najpoznatijih lokacija jesu pulska Arena i šibenska tvrđava svetog Mihovila. Najpopularniji hrvatski festivali, čije su karte redovno rasprodane unaprijed, jesu Ultra Europe Festival elektronske glazbe u Splitu, Sea Star Festival popa, elektronskog i alternativnog zvuka u Umagu, rock, pop i indie INmusic festival na zagrebačkom jezeru Jarun, Adria Music Festival regionalne glazbe i rocka u Puli te Fusion Festival, također regionalnog folk karaktera, u Splitu.
Što se tiče koncerata, cijene karata u Hrvatskoj kreću od simboličnih pet eura, pa sve do sto eura. Najmanji iznos, do deset eura, potrebno je izdvojiti za domaće glazbenike u usponu, dok je za velike lokalne glazbenike, posebno u velikim koncertnim prostorima u Hrvatskoj, treba odvojiti do 30 eura za kartu. Cijene karata za velike internacionalne glazbenike kreću se od 50 do 100 eura, a ponekad i više, primjerice, za koncert Due Lipe u pulskoj Areni samo za parter treba izdvojiti 140 eura, dok u susjednoj Sloveniji, za koju je također nedavno objavljen market profil, prosječna cijena karata za glazbenu izvedbu iznosi 17,50 eura.
U Hrvatskoj je samo prošle godine održano više od 38 000 glazbenih događanja, a dominiraju festivali elektronske glazbe, koje većinom ne vode hrvatski već strani organizatori, te iako ona nije na vrhu ljestvice slušanosti Hrvata, ali privlači stranu publiku. Što se tiče regionalnih i domaćih izvođača, najčešće se okupljaju na alternativnim festivalima koji u svom fokusu imaju jazz ili rock žanr. Ipak, najviše je karata 2022. godine prodano za koncerte stranih glazbenika kao što su Iron Maiden, Sting, Andre Rieu, The Cure i Arctic Monkeys, što opravdava činjenicu da je rock na drugom mjestu najslušanijih žanrova u Hrvatskoj.
Jedino istraživanje u Hrvatskoj, koje je imalo za cilj saznati načine na koje se glazba sluša te iz kojih izvora, bilo je istraživanje Hrvatske diskografske udruge, a s obzirom na to autorica glazbenog market profila Hrvatske, Nina Maštruko, zaključuje kako je potreba za specifičnijim i kvalitetnijim studijima, u kojima bi se pratile promjene navika slušatelja, velika jer bi to doprinijelo detaljnijem glazbenom profilu Hrvata.
