Ples kao estetski kapital, središnja je tema grandiozne izložbe u pariškom Centru Pompidou. Mediji su je već ocijenili osobito rafiniranom i briljantnom, a kako i ne bi kad se osim velikim plesačima bavi svim aspektima plesa od 1900. do danas. Nurejevljevi “plisirani” mišići s naše fotografije jasno ukazuju da je tijelo u središtu važnog poglavlja te slojevite, višedijelne izložbe koja niže genije koreografije, plesne škole i izvedbe u svim njezinim fizičkim i mentalnim vrhuncima, odnosno esejističkim prosudbama.
“Život i ples su nedjeljivo povezani”, uskliknuo je slavni kipar Rodin kad je 1903. njemu u čast slavna heroina plesne umjetnosti Isadora Duncan odjevena u antičkom stilu, ekstatično otplesala dionicu koja je pokazala svu njezinu plesnu osobnost, koju su joj tek kasnije priznali. I Oscaru Kokoschki isto je tako poticajan bio ples slavnog Nižinskog. Činilo mu se da ne poštuje zakone fizike! Jasno da je i slavni Nurejev u tom smislu postavio nove zakone fizike tijela.
Kustosica Christine Macel pokazala je svu složenost mreže umjetnosti i plesa, odnosno plesne umjetnosti i njezinih tumača. Pokazalo se između ostalog: plesačica i umjetnik, slikar, vrlo su plodna umjetnička kombinacija. Od Bauhausa i Oscara Schlemmera, do Warhola i Pollocka pa nadalje, to je jasno kao dan. Do danas, kad pozornicama i medijima vlada neopisiva plesna šarada!
