Kako se u Hrvatskoj odrazio ekspresionizam, koji se kao stilski pravac formirao u Njemačkoj početkom prošloga stoljeća, pokazat će sveobuhvatan izložbeni projekt koji će publika moći vidjeti od 6. rujna do 6. studenoga u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu. Buntovno kreativno stvaralaštvo u nas je najviše bilo zapaženo u književnosti Antuna B. Šimića i Miroslava Krleže, ali i u slikarstvu, skulpturi, kazalištu, glazbi, filmu te svakodnevno primjenjivoj arhitekturi. Svi će ti smjerovi biti pokazani na interdisciplinarnoj izložbi čiju koncepciju potpisuje dr. Zvonko Maković sa suradnicima.
Tiha pobuna
U sklopu izložbe “Strast i bunt – ekspresionizam u Hrvatskoj” na jednom će se mjestu pokazati koliko je domaća sredina neposredno prije i poslije Prvoga svjetskog rata bila sa svojim umjetnicima bila uključena u važna europska kulturna strujanja koja su već prodrmala njemački govorni prostor. Dio te atmosfere, ključne za likovne umjetnosti i pokrete Grupe Most i Plavi jahač, pokazala je prije tri godine izložba “Tiha pobuna – najveći majstori njemačkoga ekspresionizma”, priređena u ovoj istoj gornjogradskoj galeriji. Bilo je logično da dobijemo i hrvatski nastavak na istu temu, posebice stoga što su naši autori i te kako bili aktivni kao pjesnici, urednici književnih časopisa, kao skladatelji poput Blagoja Berse i Borisa Papandopula, u književnosti te u vrhunskoj arhitekturi koju potpisuju Drago Ibler i Ignjat Fischer. U likovnosti se ekspresija ljudskih osjećaja u širem društvenom kontekstu i pobuni protiv vladajućih normi predstavljala ponajviše na izložbama Proljetnoga salona. Iz Praga su se u Zagreb vratili Vilko Gecan i Milivoj Uzelac, slikari i prijatelji koji su donijeli rasno slikarstvo koje je veličalo figuru, atmosferu kavana i društveni život. Marino Tartaglia svojim je nevelikim Autoportretom 1917. godine naznačio svu dramu slikarskoga izričaja, jednako kao i Miroslav Kraljević u svojim djelima.
Dio nacionalne baštine
– Ono što je važno istaknuti jest da su unutar ekspresionističkoga kompleksa u Hrvatskoj ostvarena velika i važna djela. I to u širem kontekstu. Nikada se, međutim, sve te vrlo raznolike pojave i dosezi nisu odmjeravali kao dio jedinstvenoga segmenta nacionalne baštine. Ovom izložbom to se prvi put čini, navodi dr. Zvonko Maković.
