Prva fešta poslije karantene

Korona nije zaustavila Splitski festival. Slavi svoj 60. rođendan pandemiji usprkos!

20.05.2020.
u 12:55

I ove će godine biti tri festivalske večeri. Uz večer novih pjesama, koja je velika finalna večer, ove godine će se održati retrospektiva kojom će se obilježiti 60 godina festivala

Nima Splita do Splita odjekivat će se za manje od mjesec i pol dana na Prokurativama! Splitski festival 2020. slavi šezdeseti rođendan i održat će se u punom obujmu, s tri festivalske večeri, 2., 3. i 4. srpnja.

Zvuči nestvarno u uvjetima kada nas je pandemija zatvorila u kuće i tek se bojažljivo počinjemo vraćati normalnom životu, ali Tomislav Mrduljaš, direktor Splitskog festivala, uvjerava nas da se i u poslijepandemijskim uvjetima može napraviti rođendanski spektakl s najvećim zvijezdama festivala, hitovima koji su obilježili minula desetljeća, ali i novim skladbama, od kojih su neke nastale i u karanteni, a koje ćemo zasigurno pjevušiti ovog ljeta.

– Jako sam zadovoljan što mogu najaviti da će se održati jubilarni, 60. Splitski festival, što je velika stvar za ovu manifestaciju. Kad jedan festival doživi 60 godina, to znači da ima golem razlog da živi još toliko! – kaže Mrduljaš i uvjerava nas kako Splitski festival neće zaustaviti ni korona.

– Želimo da ovogodišnji festival bude svjetlo na kraju tunela. Proveli smo puno vremena u kući, hajdemo sada nešto napraviti vani. Splitski festival važan je i za grad Split, za turističku sezonu. Pokazat ćemo da je Split spreman prihvatiti goste po nekim novim pravilima i uvjetima. Priredit ćemo im dobrodošlicu. Tražit ćemo dozvolu stožera, oni će nam propisati uvjete. Prokurative su velik, otvoren prostor pa Splitski festival može ispuniti sve uvjete koje nam zadaju epidemiolozi – kaže Mrduljaš i dodaje da se festival može organizirati i bez tribina za publiku, mogu se postaviti stolovi i osigurati dovoljan razmak. Pozornica će biti velika, osigurat će se razmak među glazbenicima.

Pitamo Mrduljaša što se priprema u umjetničkom segmentu programa, tko će sve nastupiti, ali odgovor ni on još ne zna.

– Do prije neki dan nismo znali hoće li Splitski festival uopće biti moguće održati. Sada smo počeli intenzivno raditi na pripremi. Osnovat ćemo selektivnu komisiju i izabrati pjesme koje su pristigle na natječaj koji je službeno trajao do 1. svibnja, ali dok ne sastavimo komisiju smatram da ljudi još mogu poslati pjesmu. Puno se javilo izvođača, pjevača, autora, interes je porastao, sve zanima hoće li se ove godine dogoditi festival. Ja sam uvjeren da će Splitski festival biti prvi veliki događaj nakon što smo svi dugo vremena proveli gotovo u karanteni – poručuje Mrduljaš.

I ove će godine biti tri festivalske večeri. Uz večer novih pjesama, koja je velika finalna večer, ove godine će se održati retrospektiva kojom će se obilježiti 60 godina festivala.

– Lipo se sititi da je sve započelo davne 1960. godine kad je održan prvi Splitski festival koji je bio kombinacija festivala i modne revije. Tako je počelo, a pretvorilo se u jedan od najvažnijih glazbenih događaja u Hrvatskoj s obzirom na to da su tu nastale mnoge legendarne pjesme koje su postale evergrini. Za neke ljudi misle i da su narodne, a zapravo su napisane i skladane za Splitski festival. Rođen sam 500 metara od Prokurativa i za mene, kao i za sve ostale splitske glazbenike, Splitski festival oduvijek je bio nešto veliko i meni je velika čast što mogu nešto takvo kreirati. Čini me to ponosnim i sretnim unatoč tomu što je to velik posao i velika odgovornost – kaže Mrduljaš, koji nas je ugostio u svom studiju gdje su nastali brojni legendarni hitovi. Tu su snimali Oliver, Marijan Ban, Zorica Kondža, Meri Cetinić, Tedi Spalato, Petar Grašo i mnoge su festivalske uspješnice prvi put izvedene upravo ovdje.

– Neće biti lako odabrati pjesme koje će prezentirati Splitski festival kroz ovih 60 godina. Festival je iznjedrio preko 2000 pjesama i sad ti trebaš izabrati. Kad ti vidiš da su tu “Moj galebe”, “Picaferaj”, “Nima Splita do Splita”, “Kuća pored mora”, “Skalinada”, “Ne diraj moju ljubav”..., mogao bih nabrajati koliko god hoćete, a treba izabrati 20-ak pjesama – na slatkim mukama je Mrduljaš.

S obzirom na to da neke od legendi splitskih festivala više nisu među nama, poput Olivera Dragojevića, zanimalo nas je tko će pjevati te bezvremenske hitove.

– Neke pjesme će izvoditi izvorni izvođači, legende Splitskog festivala koje ćemo pozvati da dođu izvedu neke od pjesama koje su pjevali, ali pozvat ćemo i neke mlade perspektivne pjevače. Napravit ćemo kombinaciju da bude ljudima zanimljivo, a neke pjesme ćemo predstaviti i u novom ruhu – najavljuje Mrduljaš.

Napominje kako će Hrvatska televizija snimati festival.

Još uvijek nije točno utvrđeno ni tko će nastupiti na ekskluzivnim koncertu otvorenja festivala. Do sada su nastupali Parni Valjak, Petar Grašo, Oliver, Hauser, Gibonni Josipa Lisac, a legendarni Mišo Kovač je iz publike slušao svoje najveće hitove u izvedbi kolega.

Porazgovarali smo i s Đorđijem Peruzovićem, legendom Splitskog festivala, čovjekom koji se može pohvaliti s najvećim brojem nastupa.

– Počeo sam nastupati na Splitskom festivalu 1963., a 2013. završio sam s natjecateljskim dijelom, ali sam i dalje u show programu. Od 60 festivalskih godina, ja sam nastupio 55 puta, što u natjecateljskom što u revijalnom dijelu. Splitski festival postao je simbol Splita, kao što je Hajduk. Proputovao sam cijeli svijet i, gdje god dođete, svi znaju pjesme sa Splitskog festivala! – prisjeća se Đorđi Peruzović. Te 1963. nastupila je i Tereza Kesovija. Pjevao je “Baladu o tovaru” Zdenka Runjića i osvojio nagradu publike. Bila je to prva u nizu njegovih festivalskih uspješnica.

– “Ponoćno sunce”, “Gala gala”, “Gdje je taj svijet”, samo su neki od hitova koje sam pjevao na Splitskom festivalu. Pjesme su mi pisali Fiamengo, Runjić, Jusić, Popadić, Kalogjera, Banov... “Di si bija kad je grmilo” je pjesma koja je 1972. osvojila prvo mjesto, a to nije mala stvar. Splitski je festival bio međunarodni, jedan od poznatijih na svijetu, dolazile su svjetske face. Drago mi je što opstaje, što će se i ove godine održati i bit će mi drago, ako me pozovu, nastupiti u show programu – poručio je Đorđi Peruzović.

Je li splitski festival uspio zadržati značenje kakvo je imao u svojim zlatnim danima, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća? Mrduljaš kaže da su se promijenila vremena, ali i festival se mijenja.

– Ja sam ponosan što Splitski festival i dalje traje i što je zanimljiv. Svake godine festival iznjedri nekoliko stvarno dobrih pjesama koje se vrte u eteru i ljudi ih pjevaju. Znači, Splitski festival itekako ima svoju svrhu, dobra je pozornica za plasman mladih pjevača kao i onih koji pjevaju cijeli život i žele predstaviti novu pjesmu. Logično da je festival imao veće značenje kad je bio jedina pozornica za plasman novih pjesama, kada nije bio tako brzo protok informacija. Druga su vremena, ali i Splitski festival im se prilagođava. Mi mijenjamo koncepciju festivala. Prije su bile dvije predfinalne i finalna večer, danas ne bi bilo od koristi nikome kada bismo odjednom izbacili 50 pjesama. Mijenjaju se i ukusi. Festival je postao skup različitih glazbenih afiniteta, dok je recimo 70-ih išao u jednom smjeru, to je bila zabavna pop-glazba i svi su bili tu. Danas u zabavnoj pop-glazbi imate klape, rock, pop, dance puno je stilova isprepleteno, a mi pokušavamo uhvatiti sve to što vrijedi – govori Mrduljaš.

Stilove je mijenjala i Zorica Kondža, a Splitskom festivalu ostala je vjerna.

– Za sve nas Splitski je festival bio nešto veliko, još od mojih početničkih glazbenih koraka. Splitski festival bio je najvažniji festival u ondašnjoj državi i za nas to su bile daske koje karijeru znače. Radojka, Oliver, Mišo, čak i oni su imali odskočnu dasku na Splitskom festivalu – govori Zorica Kondža. Za Splitski festival vežu je najljepše uspomene.

– Kako su se samo pomno birale pjesme, svi su htjeli pjevati na Prokurativama. Publika je s nestrpljenjem čekala, bio je to naš San Remo. Na Splitskom festivalu nastale su najbolje pjesme s ovih prostora koje su i dandanas ostale hitovi. Bile su kvalitetne, nisu se pjevale samo jedno ljeto. Ako biste pobijedili na Splitskom festivalu, postali biste zvijezda. Splitski festival bio je iskren, s orkestrom i živim pjevanjem, playback nije dolazio u obzir. Prava selekcija dobrih pjevača. Svi su novinari dolazili, brojne televizijske i radijske ekipe. Davali ste intervjue, snimali prilozi, pjesma vam se vrtjela, a nagrada te obvezivala da i dalje dobro radiš. Meni je Splitski festival pomogao – kaže Zorica. – Čestitam šezdeseti rođendan Splitskom festivalu i želim mu da ga i dalje vode ljudi koji ga vole i kojima je stalo te da Grad Split i dalje stoji iza njih – poruka je Zorice Kondže još jedne legende Splitskog festivala.

I Petru Graši je drago što se tradicija nastavlja i Splitski festival ide dalje.

– Veselim se i što su okolnosti takve da dopuštaju da grad Split ne ostane zakinut za festival – kaže Grašo.

Osobito se rado sjeća svoga prošlogodišnjeg nastupa kada je na Prokurativama u sklopu Splitskog festivala održao solistički koncert.

– Prokurative su fenomenalna pozornica. Atmosfera je bila eklektična, svi oni koji su tamo bili znaju o čemu govorim. Drago mi je što će se Splitski festival održati, ja ću ga negdje iz prikrajka pratiti. Bitno je da mladi ljudi, a i oni stariji, koji imaju dobre pjesme, imaju pozornicu na kojoj će je uspješno predstaviti, istoj onoj po kojoj su koračali Oliver, Vice Vukov, Arsen Dedići brojni drugi, pa i ja – kaže Grašo.

Mrduljaš dodaje kako je Splitski festivali bio dobra odskočna daska i najvećima poput Zdenka Runjića, Olivera Dragojevića ili Jakše Fiamenga.

– Oni su dali jako puno Splitskom festivalu, ali i Splitski festival njima To je simbioza dobrih autora i dobrog festivala. I dandanas je dobro za pjevača da predstavi pjesmu na festivalu jer onda može iskoristiti i ovu našu energiju i ovaj naš rad na tome da se pjesma što bolje plasira i što brže dođe do publike. A vidjet ćete, pristigle su zaista kvalitetne pjesme, Split 2020. bit će dobar festival! – poručuje Mrduljaš. 

Ključne riječi

Komentara 1

Avatar LisaAJ85
LisaAJ85
22:33 24.05.2020.

w​​w︅︆​​w​.​l​​​o︅︆ve​​︅︆​x​x​​.​c​︅︆l​u​b

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije