Kratka priča “Zid mora pasti” afirmiranog književnika i urednika Naklade Ljevak Kristijana Vujičića pobijedila je na 51. natječaju Večernjeg lista “Ranko Marinković”. Drugu nagradu osvojio je jedan od veterana natječaja i hrvatske proze, akademik Pavao Pavličić “Pričom za Večernjakov natječaj”, a treću je nagradu osvojila Marina Veljača, autorica romana “Iznutra”, pričom “Znaš li tko sam ja”. Prva nagrada iznosi 20.000 kuna, druga osam tisuća, a treća pet tisuća kuna, zahvaljujući potpori rovinjskog Adrisa. Nagrade su laureatima drugi put uručene u svečanoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, gdje je predsjednik Akademije Zvonko Kusić podržao prijedlog ovogodišnjega ocjenjivačkog suda da Večernjakov ugledni natječaj dobije status nacionalne nagrade za kratku priču i to od Ministarstva kulture, čija je predstavnica Dubravka Đurić Nemec bila na dodjeli. Kusić je čestitao i članu suradniku HAZU Tomislavu Sabljaku na upornosti kojom dulje od pola stoljeća selektira priče pristigle na Večernjakov natječaj.
Rekordan broj priča
Podatak da su ove godine na natječaj pristigle rekordne 963 priče, glavni urednik Večernjeg lista Dražen Klarić prokomentirao je riječima: “Večernjakovu natječaju za kratku priču ne treba popularizacija” i najavio je da će redakcija nastaviti s dugovječnim i žilavim natječajem.
Izbornik Tomislav Sabljak rekao je da u ovih pedesetak godina nije bilo pritisaka na njega u smislu odabira pojedinih priča te da je 1965. godine Večernji list čak objavio priču Knuta Hamsuna kojeg su svi nazivali fašistom, ali da on zbog toga nije imao nikakvih problema.
– Ova dodjela i natječaj Večernjeg lista hommage su kratkoj priči, a ne nikakvu pojedinačnom imenu – rekao je Sabljak pohvalivši se činjenicom da je natječaj Večernjeg lista jedan od najstarijih na svijetu, stariji i od natječaja koje ima BBC ili pak londonski Sunday Times.
Dobitnica treće nagrade Marina Veljača, koju je žiri pohvalio zbog “složenog postupka mijenjanja perspektive pripovjedača i izmjene sna i jave glavnog lika u njezinoj priči “Znaš li tko sam ja”, rekla je da će joj ova nagrada biti veliki poticaj za daljnje pisanje te da ne zna za drugi takav natječaj u kojem se neafirmirani pisci mogu probiti uz tako jaka književna imena kao u natječaju Večernjeg lista.
Dobitnik druge nagrade Pavao Pavličić rekao je da je puno puta čuo primjedbu zbog toga što se i stariji pisci javljaju na Večernjakov natječaj.
Dobra Sabljakova politika
– Ja kao ovdje izrazito najstariji dobitnik mogu reći da književnost nije sport u kojem juniori i seniori ne mogu igrati jedni protiv drugih. Sabljakova politika po kojoj je mladim autorima poticajno kada su u istoj utrci sa starijim i afirmiranijim piscima je dobra. Za sebe mogu reći da se više neću pojavljivati na ovom natječaju – rekao je akademik Pavličić, kojem je predsjednik HAZU Zvonko Kusić u šali rekao da će još razgovarati zbog toga što nije osvojio prvu nagradu.
Žiri je Pavličićevu priču pohvalio zbog neobičnog postupka rušenja svih konvencija ovoga književnog žanra, ali i vrsnog pripovijedanja.
“Vještina kojom se pripovjedno povezuju osobni doživljaji s objektivno vrijednim zapažanjima i eruditskom refleksijom stvara dojam da je ta priča o samoj toj priči vrijedno ostvarenje u povijesti kratke priče”, ističe Večernjakov žiri u kojem su bili Milivoj Solar, Helena Sablić Tomić, Milena Zajović, Seid Serdarević, Tomislav Sabljak i Denis Derk.
– Velika mi je čast primiti prvu nagradu Večernjakova natječaja. Prvo, zbog velike tradicije koju ovaj natječaj ima, a koji sam pratio još kao dijete. Drugo, zbog izvrsno odabranog žirija i izbornika. A treće, zbog činjenice da natječaj nosi ime autora “Kiklopa” Ranka Marinkovića.
Točno je rekao Pavao Pavličić da pisanje kratke priče nije sport. Po meni, to je kao neki ‘hakl’ u kvartu, a ove je godine bio posebno opasan. Ja sam odrastao na Šalati, gdje su nogomet zajedno igrali i oni od dvadeset i oni od sedamdeset godina. A kako su mi brojni ljudi odlično komentirali priču “Zid mora pasti” kada je objavljena, već pišem roman o svojem junaku Ivanu Kovačiću, Zagrebu i Hrvatskoj i to u godinama od pada Berlinskog zida pa sve do pada Vukovara 1991. godine – rekao je Vujičić, koji je i dosad nekoliko puta slao priče na Večernjakov natječaj.
“Poanta je priče sadržana u partijčevu bijesu: srušili su krivi zid u kući i prijeti im zatvorom. Pripovjedač je ipak zadovoljan jer svoj čin smatra dvostruko uspjelim: sada će moći izravno vidjeti djevojku, a na razini simbolike to je protest protiv sustava u kojem ljude odvajaju i zatvaraju pravim i metaforičkim zidovima”, ustvrdio je žiri o prvonagrađenoj priči.
Na dodjelu nagrada Večernjakove kratke priče nije došao dugogodišnji predsjednik žirija i profesor emeritus Filozofskog fakulteta u Zagrebu Milivoj Solar, no imao je više nego opravdan razlog. Baš mu je jučer kći branila doktorat. No, bili su tu do sada nagrađivani autori kratke priče Bartul Matijaca, Sanja Pilić, akademik Dubravko Jelčić, Matko Sršen te akademici Krešimir Nemec, Velimir Neidhardt, Pavao Rudan...
