Nakon višegodišnjih najava, Ministarstvo kulture i medija odlučilo je promijeniti model otkupa knjiga za narodne knjižnice koji je do sada puno puta bio meta velikih kritika. Pojednostavljeno rečeno, knjižnicama, koje valjda najbolje znaju što njihovi korisnici žele čitati, prepušta se veća inicijativa u nabavi knjiga, s time da će država zadržati pravo da preko Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost odredi koji se to novi naslovi moraju naći u knjižnicama, a koji su samo preporučeni za otkup.
Do sada je Ministarstvo dekretom odredilo koje se sve knjige kupuju od nakladnika za knjižnice, da bi onda nakladnici te naslove prodavali državi po punoj cijeni. Dakle onoj koja piše na koricama knjige.
A sada će nakladnici svoje naslove direktno prodavati knjižnicama jer se Ministarstvo izmiče iz tog posla koji su mnogi kritizirali zbog navodnog pogodovanja određenim nakladnicima. A cijena otkupljenih knjiga? Ona će u praksi ipak biti nešto niža nego do sada, premda se mora poštovati (pomalo zaboravljen) Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige jer je država knjige za 13 milijuna kuna (nekih 1,72 milijuna eura) do sada kupovala po punoj cijeni. A upravo se to sada mijenja jer će knjižnice za državni novac knjige već ove godine moći nabavljati i na sajmovima, u knjižarama, od prorijeđenih distributera kao i od samih nakladnika, ali uz pripadajuće popuste.
I tu se, dakle u toj razlici u cijeni, krije uzrok spora između nekih nakladnika i novog državnog modela otkupa knjiga o kojem se posljednjih mjeseci puno raspravljalo i u okviru Zajednice nakladnika i knjižara, koja je upravo zbog tog novog otkupa formirala i radnu grupu u kojoj su bili neki vodeći domaći nakladnici poput Frakture, Školske knjige, Planetopije i Naklade Ljevak, da bi Ministarstvo moglo čuti i glas nakladnika. U prosincu je održan i sastanak predstavnika Ministarstva, nakladnika i matičnih knjižnica kako bi se pokušao naći kompromis o novom modelu otkupa.
Pri tome treba znati da će Ministarstvo kulture i medija knjižnicama i dalje raspodjeljivati 2,2 milijuna eura (kao i do sada) kojima knjižnice samostalno raspolažu u nabavi knjižne i neknjižne građe, u skladu sa svojim smjernicama i poslovnim politikama. No, ove će godine knjižnice osim ta 2,2 milijuna eura dobiti i dodatni novac da bi direktno nabavljale knjige od domaćih nakladnika. Kako bi spriječilo štetu, tj. manjak prihoda što bi ga nakladnici koji žive od prodaje knjiga knjižnicama mogli pretrpjeti zbog novog modela otkupa knjiga, Ministarstvo kulture i medija odobrilo je dodatnih 264.000 eura za otkup knjiga za knjižnice, pa će nakladnici umjesto 1,72 dobiti nešto manje od 2 milijuna eura za otkup. Kada se to zbroji onoj cifri od 2,2 milijuna eura, dođe se do podatka o ukupno 4,2 milijuna eura, koliko će ove godine Ministarstvo kulture i medija uložiti u nabavu građe za hrvatske narodne knjižnice.
Zbog čega Ministarstvo kulture i medija mijenja model otkupa knjiga? Čini se, ne samo zbog kritika koje su pratile gotovo svaki njihov godišnji odabir naslova koji su se otkupljivali za knjižnice. U Ministarstvu tvrde da će se novim modelom otkupa obuhvatiti veći broj otkupljenih naslova i to umjesto dosadašnjih 700 ili 800, sada bi trebalo biti obuhvaćeno oko 1100, što su neki nakladnici i sami tražili. Knjižnice će, nadalje, knjige kupovati cijele godine, doći će do intenziviranja komunikacije između knjižničara i nakladnika, knjižara i distributera, kako bi se najkvalitetnije knjige mogle naći u svim knjižnicama u Hrvatskoj. A u Ministarstvu ističu da su knjižnice obvezali da u prikladnim rokovima cijelu javnost izvješćuju o tome koje su knjige te po kojoj cijeni i gdje kupili, što će omogućiti transparentniji način utroška državnog novca za kupnju knjiga. U Ministarstvu se nadaju da će tako pomoći i distribucijskoj, ali i knjižarskoj mreži, te da će pomoći samoregulaciji tržišta jer se novim modelom otkupa pomaže "uklanjaju nepoštene i neprofesionalne poslovne prakse".
Naravno, neki nakladnici izuzetno su kritični prema novom modelu otkupa. Među njima je i Josip Ivanović, vlasnik Edicija Božičević, glavni urednik te kuće koja objavljuje doista kvalitetne naslove, ali i književni prevoditelj.
– Što se novog modela otkupa tiče, on je jednostavno katastrofalan, nepromišljen i napravljen bez ozbiljnog sudjelovanja nakladnika. U ovakvom obliku, siguran sam da će dovesti do propasti cijelog niza malih i srednjih nakladnika, pogotovo onih koji se bave manje popularnim žanrovima ili područjima. Uvlačenje posrednika kao što su knjižari, a osobito distributeri, u javnu nabavu za knjižnice predstavlja ozbiljno pogodovanje posredničkom sektoru koji se ne bavi kulturom i s njom nema direktne veze. Također je riječ o narušavanju koncepta Sporazuma o jedinstvenoj cijeni knjige, koji je uveo određen red u proces javne nabave, a i prodaje knjiga. Sramotno je da Ministarstvo kulture uopće može ozbiljno predložiti takvo što a da prije toga nije uzelo u obzir kolike će i kakve posljedice, pogotovo dugoročno, to imati na proizvodnju i distribuciju knjiga u Hrvatskoj – ističe Ivanović.
I radna skupina Zajednice nakladnika i knjižara ovog je petka svim nakladnicima u Zajednici (aktivnih je pedesetak) poslala dopis u kojem ističe veliku bojazan svojih članova da bi ovaj novi model mogao dovesti do značajnog pada objavljivanja knjiga hrvatskih autora, ali i naslova važnih za hrvatsku kulturu, koje je dosadašnji model otkupa podržavao i štitio. Nakladnici ističu želju da mjera državnog otkupa ostane mjera potpore nakladničkoj djelatnosti, a ne da postane mjera za promjenu nabavne politike javnih knjižnica.
U svom dokumentu nakladnici predlažu da se poveća tzv. lista A knjiga, dakle onih knjiga koje knjižnice prema novom modelu moraju obavezno otkupiti u najmanje jednom primjerku. Tu je riječ o 56 knjižnica u državi, prema novom modelu predviđeno je da popis A sadrži stotinjak naslova. Nakladnici predlažu da se lista A svakako poveća, tako da se minimalno četrdeset posto sredstava za otkup utroši na naslove s liste A. Prema novom modelu, na listu A otpada samo deset posto otkupljenih naslova, dok na listu B s nekih tisuću naslova godišnje otpada devedeset posto otkupljenih naslova, pa nakladnici tvrde da će se otkup kvalitetnijih djela u knjižničnim fondovima smanjiti.
Nakladnici predlažu i da se obavezni otkup od stotinjak naslova ne odnosi na samo 56 knjižnica, nego da se lista knjižnica proširi. Također predlažu da maksimalan rabat za knjižnice bude deset posto, osim nabave na promocijama i sajmovima, kada maksimalan popust za nove naslove prema Sporazumu o jedinstvenoj cijeni knjige može iznositi dvadeset posto. Nakladnici inzistiraju na tome da se proračunska sredstva za otkup knjiga povećaju na 2,707.545 eura.
Bez obzira na primjedbe Zajednice nakladnika i knjižara, ali i nezadovoljstvo pojedinih nakladnika, 1. ožujka Ministarstvo kulture i medija raspisat će natječaj za otkup knjiga za narodne knjižnice. Drugi natječaj očekuje se poslije ljeta. U roku od mjesec dana nadležno Kulturno vijeće obavijestit će javnost o popisima naslova s liste A i B. A onda su na potezu narodne knjižnice, koje će morati i unositi podatke o svakom nabavljenom naslovu u sustav koji će biti dostupan svim zainteresiranima.
naslovi knjiga koji se moraju obvezno otkupiti...???? gluposti...zainteresirajte citatelje...pa ce kupovati....nakladnici se boje gubitaka...trziste ce odrediti tko ce opstati ...a tko ce zbankrotirati...gdje je problem....eu vapije za radnicima...eu je nasa nova "domovina"..itd