Objavljene bilance

Milijuni na računima umjetničkih organizacija

09.03.2015., Zagreb - U Banskim dvorima odrzana je 223. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Berislav Sipus, Boris Lalovac. Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
1/2
09.06.2015.
u 12:45

Hrvatsko društvo skladatelja Na računu imaju 29 milijuna kuna. 'To je novac naših članova', objašnjavaju

Ministarstvo financija nedavno je objavilo bilance neprofitnih organizacija, među kojima su i umjetničke organizacije. Javno su postali dostupni podaci o poslovanju zvučnih kulturnih institucija. Nasumce smo odabrali neke od njih – prema bilančnim podacima Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) ima 264 milijuna kuna imovine i 29 milijuna kuna oročenih na računu. Lani su imali 26 milijuna kuna prihoda i 27 milijuna kuna rashoda, no unatoč tomu iz proračuna su dobili 1,4 milijuna kuna.

Ukupni priljevi u 2013. na žiro-račun bili su 917 milijuna kuna, a lani 318 milijuna kuna. "Novac na tim računima ne pripada HDS-u, već njegovim članovima, autorima i nositeljima prava, koji su HDS opunomoćili za upravljanje svojom imovinom. Članovi društva svoje honorare dobivaju 5 puta godišnje, zavisno o načinu i opsegu korištenja njihovih djela – a za taj dio raspodjele zadužena je stručna služba ZAMP".

Na pitanje na temelju čega traže javne poticaje odgovorili su: "Na temelju kvalitete i uvjeta natječaja. Kao i svi ostali, i HDS se javlja na natječaje za poticanje kulturnog razvitka i javnih potreba. Tamo se evaluiraju projekti a ne tražitelji zahtjeva. Provjerava se legalni status tražitelja i temeljem dosadašnje suradnje, njegov kapacitet za provođenje programa," stoji u odgovoru Milana Majerovića Stilinovića, glasnogovornika HDS-a. Ponosno ističu da su među najvećim privatnim financijerima glazbenih projekata u Hrvatskoj.

"Sva sredstva koja HDS dobije od Države-grada-sponzora utroši u cijelosti za te projekte. Ne samo da od tog novca ništa ne ostane kao neki „profit“, već HDS na ta javna sredstva obilato dodaje vlastita sredstva, odnosno novac kojega se dobrovoljno odriču hrvatski autori i nositelji prava, jer smatraju da je razvoj hrvatske glazbe i kulture i njihov kao i javni interes".

Preneseni višak

Kazalište Ulysses, koje će 11. srpnja proslaviti 15 godina postojanja na Malome Brijunu i početi sezonu, lani je imalo 3,2 milijuna kuna prihoda i 3,3 milijuna kuna rashoda, no tijekom godine na žiro-račun slilo se 5,2 milijuna kuna. Preneseni višak iz 2013. godine bio je 10 milijuna kuna, a od kamata na oročenu štednju u 2014. priskrbili su 394.770 kuna. Kazalište je dobilo i donacije iz proračuna u ukupnom iznosu nešto manjem od 1,4 milijuna kuna. Država im je dala 800.000 kuna, a lokalna samouprava 570.000 kuna. Nisu imali izdatke za radnike i plaće, ali jesu za intelektualne usluge u iznosu od 1,3 milijuna kuna. Materijalni troškovi lani su iznosili 2,9 milijuna kuna. Kako je riječ o neprofitnoj organizaciji, tražili smo objašnjenje od glumca i umjetničkog direktora Rade Šerbedžije.

– Ja ne baratam tim stvarima i uopće ne znam u kojem smo statusu, ja se bavim umjetnošću – rekao je Rade Šerbedžija i uputio nas je na producenta iz Satiričkog kazallišta Kerempuh Borisa Geršaka. On nas je uputio na računovođu Duška Subotića, da bismo na kraju trebali poslati upit izravno na e-mail adresu Teatra Ulysses. Do zaključenja broja odgovor nismo dobili.

Umjetnička organizacija Teatar Exit, neovisno kazalište poznato po brojnim uspješnicama, među kojima su i Kauboji koji su pretočeni i u film, lani je imalo 5 milijuna prihoda i 3,9 milijuna rashoda. No ističe se podatak da je priljev na račun lani bio 14,5 milijuna kuna.

– Zarada je posljedica našeg 20-godšnjeg rada. Predano štedimo jer želimo imati vlastiti prostor i biti doista neovisno kazalište, a ne u prostoru koji je u povratu vlasniku. Tih 14,5 milijuna kuna je tek knjigovodstvena stavka od oročenja zarađenog novca koji nije toliki u naravi – rekao je Matko Raguž, direktor Exita. Kaže da posluju legalno i da ne čine ništa mimo zakona. Kaže i da subvencije traže jer na njih imaju pravo.

– Naš jedini nedeostatak je što smo kasnili s realizacijom programa, no zbog toga smo kažnjeni s 30 posto manje subvencija od Grada Zagreba – rekao je. Pitali smo Ministarstvo kulture zašto subvencionira neprofitne organizacije koje posluju s dobiti. HDS-u daju 1,1 milijun kuna za Muzički biennale, 52. glazbenu tribinu u Opatiji, koncerte, Teatru Ulysses u 2015. dat će 300.000 kuna za međunarodni program i 400.000 kuna za premijerni program, a Teatru Exit 180.000 kuna za Festival mimskog kazališta.

Potiču kvalitetu

"Ministarstvo javnim pozivom potiče i podupire proizvodnju kvalitetnih programa umjetnika i institucija, izvedbi... Podupiranje programa nije uvjetovano i nečijom imovinom, nego kvalitetom predstave ili drugog umjetničkog ostvarenja i troškovima realizacije predloženog programa. Potpore iz proračuna temelje se na izvornosti, umjetničkim dosezima i značaju programa, a ne prethodno ostvarenim dobicima", stoji u odgovoru Ministarstva kulture.

>> Ovo je vrijeme kad Antigone još uvijek traže svoje mrtve

Komentara 11

NE
Neba
16:47 09.06.2015.

Pa ovo je da ne povjerujes zdravoj pameti - NEPROFITNE ORGANIZACIJE orocuju milijune kuna, a u to vrijeme neovisna kultura na koljenima moli za mrvice...pa to je MAFIJA...Uskok TO MORA ISTRAZITI

IV
IvanXXIII.
17:14 09.06.2015.

Ma super!!! Sad više nije upitno pitati koji vam je repertoar, već valja pitati: A s kim vi bankarite? Vješti ljudi, nema što! Uzorno javno-privatno partnerstvo! A gdje je tu Ljuština?

IV
IvanXXIII.
09:01 10.06.2015.

Tvrdnja da se fantastičan rezultat od deset milijuna oročenih kuna mora pohvaliti kao uspjeh "menadžmenta" Ulyssesa ima primjesa perverzije. No drago mi je da se javila radnička klasa (radnica, vidi dolje). Naime u tom zbiru ima mnogo eksploatacije "glumačkog proletarijata",, pa njezino javljanje držim nekom vrsti stockholmskog sindroma (identifikacijom s opresorom). Sve skup za zbljuvat!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije