Više se neće moći dogoditi da se posjetitelj približi izlošku ili sjedne na restaurirani kauč star više od stoljeća, a da netko od djelatnika Muzeja grada Karlovca to odmah ne uoči. I to ne zato što kustosi ili vodiči stalno obilaze postav već stoga što Muzeji imaju ugrađeno najmodernije tehnološko rješenje uz koje se brinu o zaštiti muzejske građe. Riječ je o takozvanom sustavu 'Pametni muzej' – projektu Grada Karlovca, Muzeja grada Karlovca, tvrtki Odašiljači i veze d.o.o., Končar – Elektronika i informatika d.o.o. i Končar – Digital d.o.o., koji trenutačno u Hrvatskoj posjeduju samo Muzeji grada Karlovca, i to na dvije lokacije: u Gradskom muzeju Karlovac i Galeriji 'Vjekoslav Karas'.
Prvi u Hrvatskoj karlovački će muzealci informacije o podatke o pokretima te temperaturi i vlazi u izložbenim vitrinama, ali i svim muzejskim prostorijama dobivati putem inovativnog informatičkog sustava u realnom vremenu. To je novo tehnološko rješenje posvećeno optimiziranju procesa potrebnih za zaštitu muzejske građe, a utemeljeno je na jedinstvenoj platformi IoT (Internet of Things).
Naime, Gradski muzej Karlovac i Galerija 'Vjekoslav Karas' prije nekoliko su tjedana opremljeni pametnim sustavima za mjerenje te daljinsko očitavanje i praćenje međuovisnosti uvjeta u prostoru; temperature i vlage te posljedično potrošnje energije, a krajnji ciljevi projekta su povećanje sigurnosti muzejske građe te energetska i financijska ušteda. Pametni sustav podrazumijeva korištenje senzora detekcije pokreta, temperature i vlage u prostorijama i izložbenim vitrinama, IoT mreže za prijenos podataka te softverske platforme i korisničkog sučelja za nadzor i analizu podataka. Napredak je velik; do sada su djelatnici muzeja, kako u Karlovcu tako i u ostalim muzejima u Hrvatskoj, odlazili do vitrina i sami očitavali vrijednosti temperature i vlage s uređaja koji su unutra postavljeni. To su radili više puta u danu, no sada su određeni parametri 'zadani' sustavu koji putem 30 senzora postavljenih u izložbenim prostorijama i depoima bilježi odstupanja od zadanih razina vlage i temperature, a podatke o tome pohranjuje u centralno mjesto u 'oblaku' na računalu 24 sata dnevno svih 365 dana u godini. Informacije o tim parametrima mogu svakoga dana biti poslane i putem SMS poruke na broj odgovorne osobe bez obzira na to je li muzej otvoren ili ne.
Ovako inovativnim projektima u Muzejima grada Karlovca teži se postizanju kvalitetnije brige za muzejsku građu i napretku muzejske prakse u Hrvatskoj. Muzejski su predmeti posebno osjetljivi čak i na najmanje fluktuacije vlažnosti, temperature i svjetla. Dugotrajno izlaganje neadekvatnim uvjetima može dovesti do raznih problema. Uz pomoć pametnog sustava zaposlenici mogu prikupljati i analizirati kritične podatke o okruženju u kojem se predmeti nalaze u stvarnom vremenu, što omogućava brže i preciznije prilagođavanje uvjeta, smanjuje troškove rada i učestalost restauratorskih projekata – kazala je Hrvojka Božić, ravnateljica Gradskih muzeja Karlovac. Sustav je za sada postavljen u galeriji i Muzeju, a želja im je da ovaj sustav bude postavljen i na drugim dvjema lokacijama, u Muzeju Domovinskog rata na Turnju i Starom gradu Dubovcu.
Ono što je također važno, kaže ravnateljica, sustav za prikupljanje i analizu podataka omogućava praćenje klimatskih uvjeta u izložbenom prostoru i čuvaonicama, ali i alarmiranje u slučaju odstupanja od prosječne temperature prostora te vlažnosti, a sve u svrhu što bolje zaštite muzejske građe. Senzori za detekciju pokreta služe tome da se osoblje muzeja alarmira o prisutnosti posjetitelja u blizini nezaštićenih izložaka.
– Vjerujemo da će ovaj karlovački projekt biti i primjer za nacionalnu strategiju zaštite muzejske građe. U svakom je slučaju on na tragu strategije Hrvatske u kontekstu digitalnog i zelenog razvoja – rekao je Marko Serdarević, član uprave i glavni direktor za prodaju i razvoj OIV-a. Branimir Šteko, direktor Sektora prodaje i razvoja poslovanja Končar – Digitala, pojasnio je kako funkcionira softverska platforma koja se u sklopu projekta 'Pametni muzej' koristi na lokacijama Muzeja grada Karlovca.
– Ova otvorena i modularna platforma već se koristi u elektroenergetici, vodoopskrbi i odvodnji, javnoj rasvjeti, parkiralištima i punionicama električnih vozila te za detekciju gubitaka i energetsku učinkovitost. Na području okoliša koristi se najčešće za nadzor buke i kvalitete zraka, gospodarenje otpadom i druga područja. Platforma osigurava integritet podataka i rad s kibernetički sigurnim sustavima – pojasnio je B. Šteko.
Upravo zahvaljujući navedenim mogućnostima Grad Karlovac zadnje dvije godine implementira sličan sustav u vlastitoj strategiji razvoja nazvanoj 'Pametni grad' za koju se opredijelio još 2018. godine.
– Riječ je o projektu Senzorika koji je već donio niz pametnih rješenja. Ponosni smo što je naš Muzej tim putem krenuo prvi u Hrvatskoj i uvjeren sam da će ta iskustva biti poticaj ostalima – kazao je Damir Mandić, karlovački gradonačelnik.
Lani su imali više od 30 tisuća posjetitelja
Naravno, iza svih u Hrvatskoj pa tako i muzealaca, dvije su teške pandemijske godine, koje su se odrazile i na dolazak ljudi u muzeje. Na sreću, karlovački primjer pokazuje da zainteresirane publike i dalje ima. Prema lanjskim podacima, kažu nam sugovornici, u Hrvatskoj je više od 143 muzejskih prostora, a u tom obilju najrazličitijih sadržaja Muzeji grada Karlovca na 13. su mjestu po posjećenosti. Zabilježili su zaista izvrsne rezultate – više od 30 tisuća posjetitelja tijekom 2021. godine. Stoga je, smatraju autori ovog projekta koji nadmašuje granice Karlovca, a koji kalkulira s brojem ljudi koji prođu kroz muzeje, iznimno važno osigurati kvalitetnu i pravodobnu zaštitu muzejske građe.